Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) ocijenilo je da su poruke koje je Crna Gora primila tokom Bledskog strateškog foruma u Sloveniji izrazito ohrabrujuće i da potvrđuju da se proces rješavanja sporova s Hrvatskom odvija u dobrom smjeru. Kako kažu iz MVP-a, evropski partneri jasno su istakli spremnost da podrže crnogorski napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), a uvjereni su da je to i pozicija Hrvatske.

– U tom pravcu tumačimo i poruku da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo da opterećuju proces pridruživanja EU – rekli su „Vijestima“.

Poruke hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s Bledskog foruma, u kojima je naveo da pokretanje bilateralnih pitanja „nije zdravo za proces pridruživanja“, zvuče diplomatski korektno, ali odražavaju neizgovorenu realnost: upravo Hrvatska je u decembru prošle godine blokirala zatvaranje Poglavlja 31 – spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika – što je direktno usporilo evropski put Crne Gore. Razlog je bila rezolucija crnogorskog parlamenta o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, zbog koje su najviši predstavnici crnogorske zakonodavne i izvršne vlasti proglašeni “personama non grata” u Hrvatskoj.

Savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vanda Babić Galić istakla je da Hrvatska ne blokira Crnu Goru, već je njen „zagovaratelj na evropskom putu“, naglašavajući da rješavanje otvorenih pitanja nije samo bilateralno, već civilizacijsko, uz natkrovljujuće načelo dobrosusjedskih odnosa. Ipak, u stvarnosti, Crna Gora u ovim pregovorima djeluje kao zemlja koja prećutkuje svoje ključne interese, dok udovoljava zahtjevima Zagreba.

Prema nezvaničnim informacijama, Crna Gora i Hrvatska blizu su dogovora o rješavanju dijela međusobnih sporova. To uključuje isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u logoru u Morinju, čuvanje spomen-ploče na tom mjestu i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Dio dogovora trebalo bi da obuhvati i brod „Jadran“, za koji će se privremeno odustati od svake rasprave dok se pitanje ne riješi dogovorom ili međunarodnom arbitražom. Otvorena će ostati pitanja granice na moru, dok slučaj splitskog logora „Lora“, u kojem je 14 crnogorskih rezervista iz Nikšića, Šavnika i Bara ubijeno, neće biti obuhvaćen ni djelimičnim dogovorom, iako su takvi pokušaji postojali sa crnogorske strane.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kritikovao je dosadašnji način vođenja pregovora, ocjenjujući da se pregovori vode „od jednog ekstrema do drugog“, bez koordinacije i odgovornosti. Milatović je posebno istakao da se milionski iznos odštete logorašima iz Morinja – spekuliše se između 14 i 17 miliona eura – mogao smislenije iskoristiti za potrebe crnogorskih građana. Njegova kritika jasno aludira na činjenicu da Crna Gora plaća za tuđe greške i istorijske traume, dok se vlastiti problemi i interesi ostavljaju po strani.

Službene izjave premijera Milojka Spajića i Plenkovića s Bledskog foruma tvrde da su odnosi između Crne Gore i Hrvatske „izvanredni i od strateškog značaja za cijeli region“. Međutim, realnost je drugačija: izvanredni odnosi su deklarativni, dok stvarni diplomatski proces pokazuje da su crnogorske žrtve i vitalni nacionalni interesi potisnuti. Hrvatska je već dobila ustupanja poput Doma kulture u Lastvi, obećanja o spomen-ploči u Morinju, promjenu naziva bazena u Kotoru i „Jadranu“, dok ostala ključna pitanja ostaju neriješena, a slučaj „Lora“ potpuno izostavljen iz pregovora.

MVP naglašava da Crna Gora ostaje posvećena konstruktivnom dijalogu i prevazilaženju preostalih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa i evropskih vrijednosti. Ipak, ono što se dešava u praksi je diplomatska kapitulacija: brza rješenja uvijek idu u korist Hrvatske, dok se crnogorski interesi, bol i istorijske nepravde prećutkuju.

U konačnici, poruke s Bleda mogu umiriti strah od blokade na papiru i otvoriti prostor za formalne dogovore, ali ne rješavaju temeljni problem: Crna Gora se u ovim pregovorima pokazuje kao pasivni partner, dok diplomatija koja bi trebalo da brani nacionalni interes ostaje pasivna i nesnađena pred zahtjevima susjeda. Ako je kriterij evropskog puta samo ispunjavanje tuđih zahtjeva bez istinskog dijaloga o vlastitim bolnim temama, onda je to evropski put bez dostojanstva i sa sumnjivom ravnotežom snage u korist drugog.