U tri sekretarijata Glavnog grada tokom 2024. i 2025. godine angažovano je čak 29 osoba po osnovu ugovora o djelu, pokazuju podaci koje je zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić dostavila odbornici Demokratske partije socijalista Maji Miročević Rotolo. Iako gradska uprava tvrdi da su svi angažmani bili u skladu sa potrebama službi, struktura poslova i broj privremeno angažovanih otvaraju pitanja o sistemskom zapošljavanju mimo redovnih procedura.

Prema podacima iz dostavljenog odgovora, Sekretarijat za socijalno staranje je u 2024. godini imao dva ugovora o djelu, dok ih je u tekućoj godini zaključeno sedam. Zanimljivo je da je, pored toga, u tom sekretarijatu prošle godine potpisano i 12 ugovora o radu, što dodatno pokazuje trend širenja kadrovske mreže. Dva ugovora o djelu odnosila su se na poslove u „Kući zdravlja“, dok su ostali uključivali planiranje volonterskih aktivnosti, izradu mjera i planova za prevenciju bolesti zavisnosti, te poslove arhiviranja i čuvanja dokumentacije. Posebno je indikativno što su čak 12 ugovora potpisale geronto domaćice, čime se stiče utisak da gradska administracija često koristi ovu formu angažovanja za poslove koji imaju trajni karakter.

U Sekretarijatu za saobraćaj situacija nije bila mnogo drugačija. Na početku 2024. godine bio je angažovan jedan saradnik po ugovoru o djelu, a već do kraja juna taj broj je porastao na dva. Krajem decembra 2024. godine tri osobe su obavljale administrativne poslove putem istog oblika angažmana, i to u oblasti pripreme akata o zabrani saobraćaja, izmjenama režima i postavljanju saobraćajne signalizacije. Na 15. septembar 2025. godine, taj broj ostao je nepromijenjen – tri osobe su i dalje radile po ugovoru o djelu. Istovremeno, u istom sekretarijatu je prošle godine samo jedno lice dobilo rješenje o stalnom radnom odnosu, i to na poziciji samostalnog referenta za materijalno-finansijske poslove.

Sekretarijat za komunalne poslove u 2024. godinu ušao je sa 32 zaposlena, ali i sedam dodatno angažovanih po ugovoru o djelu. Ti ugovori su, prema dokumentu, pokrivali različite administrativne poslove – od vođenja registra upravnika stambenih zgrada i komunikacije sa medijima, do unošenja podataka o urbanističko-tehničkim uslovima i izrade pravnih tumačenja. Zanimljivo je da je broj zaposlenih tokom godine rastao: 31 osoba bila je u radnom odnosu na 30. jun, a 39 do kraja decembra, dok je samo jedno lice zadržano na ugovoru o djelu. Na 15. septembar 2025. godine broj zaposlenih u ovom sekretarijatu popeo se na 40, a nijedan ugovor o djelu više nije bio aktivan – makar formalno.

Ukupan zbir od 29 angažovanih po osnovu ugovora o djelu u tri gradska sekretarijata pokazuje da praksa privremenih angažmana i dalje opstaje, uprkos čestim obećanjima o „transparentnom zapošljavanju“ i racionalizaciji javne uprave.

Dok gradski funkcioneri ističu da se radi o privremenim poslovima koji zahtijevaju dodatni kadar, činjenica da se broj zaposlenih u pojedinim sekretarijatima gotovo udvostručio u periodu od godinu dana nameće pitanje – da li se ugovori o djelu u Podgorici koriste kao paravan za zapošljavanje po političkoj liniji?