Skupština Crne Gore skoro četiri mjeseca ne nastavlja sjednicu na kojoj bi trebalo da se drugi put glasa o kandidatu za sudiju Ustavnog suda Predragu Krstonijeviću, kojeg je na tu funkciju još prije pola godine predložio predsjednik države Jakov Milatović.

U „fioci“ najvišeg zakonodavnog doma nalazi se i drugi Milatovićev predlog za sudiju, za koju poziciju je kandidovana Jelena Ružičić, koji već tri mjeseca ne dolazi na dnevni red parlamenta.

Iako se funkcionalan Ustavni sud često ističe kao važan za evropske integracije Crne Gore, u praksi se to pitanje očigledno ne tretira kao prioritet, pa ni EU put, čini se, nije važniji od političkih dogovora i trgovine oko najvažnijih funkcija koje bi po Ustavu i zakonu trebalo da budu nezavisne od politike.

U ovakvom institucionalnom zastoju, Ustavni sud funkcioniše u pat poziciji sa šest sudija, od kojih pet radi u regularnom mandatu: Snežana Armenko, Momirka Tešić, Nikola Mugoša, Jovan Jovanović i Faruk Resulbegović. Šesta sudija, kojoj je istekao dvanaestogodišnji mandat, jeste Desanka Lopičić, čiji je nasljednik predložen, ali nije izabran, zbog čega joj je produžen angažman u Ustavnom sudu najduže do kraja ove godine.

Takva pat pozicija, uz šestočlani sastav suda, dovodi do situacija u kojima najviša sudska instanca ne može da donese odluku o ključnim pitanjima, jer je glasanje često podijeljeno 3:3. Tako je, između ostalog, bilo i prilikom odlučivanja o zakonu o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), zbog čega taj sporazum sada ostaje ni ustavan ni neustavan, ali i dalje dio pravnog sistema Crne Gore.

U Ustavnom sudu već godinu je upražnjeno još jedno sudijsko mjesto, nakon što je sudija Budimir Šćepanović krajem maja 2025. stekao uslov za starosnu penziju. Njegov nasljednik je bio predložen i prije prestanka mandata, kada je Milatović predložio da za sudiju Ustavnog suda bude izabrana Mirjana Vučinić, ali poslanici nijesu dali saglasnost. U martu ove godine Milatović je za sudiju Ustavnog suda predložio Jelenu Ružičić, ali skupštinska rasprava o tom predlogu još nije ni započela.

Izbor sudija Ustavnog suda dio je zahtjeva iz platforme koju je dio opozicije, predvođen Demokratskom partijom socijalista (DPS), ponudio vlasti radi „prevazilaženja nepovjerenja“. U tom zahtjevu se traži da se izbor sudija realizuje kroz prethodni dogovor vlasti i opozicije, uključujući i kandidate koje je predložio predsjednik države, sa ciljem obezbjeđivanja pune funkcionalnosti, kredibiliteta i političke nepristrasnosti ove institucije.

O Krstonijeviću se parlament posljednji put izjašnjavao posljednjeg dana decembra prošle godine, kada nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika. Po zahtjevu Milatovića, Skupština je za 10. februar zakazala vanrednu sjednicu sa tačkom dnevnog reda koja se odnosila na izbor Krstonijevića u drugom krugu. Tog dana poslanici su usvojili samo dnevni red, ali se do danas nijesu ponovo izjašnjavali o kandidatu.

Iz Skupštine Crne Gore nijesu odgovorili na pitanja „Dana“ kada se može očekivati da se predlozi predsjednika države za izbor dvoje sudija Ustavnog suda nađu na dnevnom redu, niti zašto od februara, kada je usvojen dnevni red sjednice, nije došlo do glasanja o ovom predlogu, kao i zbog čega se odlaže izjašnjavanje o kandidatima imajući u vidu značaj ovog pitanja za evropske integracije.

Odgovore nijesu dostavili ni iz kabineta predsjednika države na pitanja koja su im takođe bila upućena u utorak.