Budžet Glavnog grada za narednu godinu iznosiće 160,5 miliona eura, što je povećanje od 7,5 miliona u odnosu na tekuću godinu. Najveći dio novca, čak 89,9 miliona eura, biće usmjeren na kapitalne projekte, među kojima je 17 miliona planirano za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – kolektora, dok 5,5 miliona ide za izgradnju mostova i garaža, a milion eura za novo groblje na Ćemovskom polju. Za otplatu duga biće izdvojeno 4,61 milion eura, dok je za plate zaposlenih planirano 20 miliona, a za ugovore o djelu 1,304.000 eura.

Kako je pojasnio Balša Špadijer, vršilac dužnosti sekretara za finansije, u sistemu Glavnog grada trenutno radi oko 4.000 zaposlenih, od čega 1.137 u lokalnoj upravi, a 2.800 u 15 gradskih preduzeća čiji je osnivač Podgorica. On je kazao da prosječna zarada u sistemu Glavnog grada ove godine nije računata, ali da je u poređenju s ostalim opštinama nešto viša jer zaposleni ostvaruju dodatke na osnovnu platu do 30 odsto, u skladu s odlukom Skupštine Glavnog grada.

Špadijer je dodao da će se gradski budžet u 2025. godini najvećim dijelom oslanjati na sopstvene prihode, koji iznose 64,3 miliona eura.

Na jučerašnjoj centralnoj javnoj raspravi o nacrtu budžeta odbornik SDP-a Budimir Mugoša ukazao je da je planirano povećanje izdvajanja za ugovore o djelu na 1,4 miliona eura, što je rast od oko 600.000 eura. “To je ogromno povećanje i to para uši”, rekao je Mugoša, dodajući da nije jasno kada će biti završena Ulica Vojislavljevića, s obzirom na to da je za nju planirano samo 2,5 miliona eura u narednoj godini. Predložio je da se iz budžeta izbaci stavka „kupovina malih vozila“, ali je istakao da će podržati nabavku vatrogasnih vozila.

Objašnjavajući ovu stavku, Špadijer je kazao da se 70 do 80 odsto ugovora o djelu realizuje u oblastima kulture i sporta, te da očekuju da se u narednoj godini sprovede i druga faza radova na Ulici Vojislavljevića, u vrijednosti od 2,5 miliona eura.

Odbornik Preokreta Srđan Perić postavio je pitanje zašto je povećano finansiranje RTV Podgorica za dodatnih 150.000 eura.

– Ako nemamo jasno obrazloženje, zašto taj novac ne bi bio preusmjeren na kulturu, zdravstvo ili socijalnu zaštitu? Nažalost, televizija je postala sredstvo političkog pritiska – rekao je Perić, zatraživši uvid u finansijsku dokumentaciju.

Špadijer je odgovorio da se finansiranje RTV Podgorica određuje u skladu sa Zakonom o audiovizuelnim uslugama i odlukom Skupštine Glavnog grada, te da se insistira na mjesečnim izvještajima o radu, jer televizija mora imati više od 50 odsto sopstvene produkcije, radio emitovanje i aktivan portal.

Pomoćnik direktora „Čistoće“ Vojin Katnić predložio je da se povećaju izdvajanja za javne funkcije, podsjećajući da je Ministarstvo ekologije već tri godine uvelo moratorijum na promjenu cijena usluga.

– Predložili smo da socijalne cijene odu u istoriju i da se uvede metodologija koja prati ekonomske principe –  rekao je Katnić, dok je Špadijer odgovorio da su spremni da otvoreno razgovaraju o novim cijenama usluga.

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević izrazio je sumnju u efikasnost rada Čistoće, jer je za narednu godinu predviđeno svega 2,8 miliona eura. „Smanjenjem budžeta ne može se očekivati veća produktivnost, niti dovoljan broj auto-smećara“, rekao je Dragićević. Špadijer je uzvratio da je prošle godine u kapitalni budžet Čistoće uloženo 1,9 miliona eura, a ove više od dva miliona.

Stanovnik Malog brda Mladen Grdinić pitao je hoće li biti riješen problem vodosnabdijevanja za 100 domaćinstava u tom naselju, u kojem živi oko 300 ljudi. Od direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajka Vučićevića dobio je odgovor da je u budžetu za 2025. opredijeljeno 200.000 eura za taj projekat.

Špadijer je potvrdio da je za vodovodnu infrastrukturu u cijelom gradu planirano 840.000 eura, od čega 200.000 ide upravo za Malo brdo. Vučićević je dodao da će uskoro biti urađen projektni zadatak, kako bi se u prvom kvartalu naredne godine pokrenula javna nabavka za izgradnju vodovoda.

Funkcioner Preokreta Nemanja Draganić upozorio je da se u budžetu ne spominje Duklja, i pitao zašto se dopušta da kulturno-istorijsko dobro propada. Špadijer je odgovorio da su kod Sekretarijata za kulturu planirana sredstva za arheološka istraživanja na Medunu i Duklji.

Majka desetogodišnjaka sa invaliditetom Radmila Radenović pitala je koliko su sredstva opredijeljena za osobe sa invaliditetom i istakla da su najbolju podršku do sada dobili od Inicijative mladih s invaliditetom Boke. Špadijer ju je uputio da podnese pisani zahtjev sa sugestijama Sekretarijatu za socijalno staranje.

Za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda budžetom je predviđeno 17 miliona eura. Na pitanje lista „Dan“ šta će se desiti ako gradnja ne počne do kraja godine, Špadijer je kazao da postoji mogućnost pokretanja arbitraže u slučaju neispunjenja obaveza.

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić objasnio je da bi u tom slučaju moglo doći do proglašenja kreditnih sredstava nenamjenski utrošenim.

– Do sada smo iskoristili 98 odsto kreditnih sredstava za nabavku opreme, a u narednim fazama moramo koristiti grant sredstva. Ako ne počnemo s gradnjom, ta sredstva će biti preusmjerena na projekte u drugim državama. U tom slučaju izvođač može pokrenuti postupak pred arbitražom i tražiti nadoknadu od 47,5 miliona eura, koliko iznosi ugovorena vrijednost izgradnje – upozorio je Nišavić, dodajući da će potrebnu dokumentaciju za prijavu gradnje predati u naredne dvije nedjelje.