Krajem juna u Briselu će biti održana Međuvladina konferencija na kojoj bi Crna Gora mogla formalno zatvoriti Poglavlje 5 – koje se odnosi na javne nabavke. Ovo bi, da nema „malih slova“ i diplomatskih zareza, bila dobra vijest i potvrda da evropski voz nije sasvim stao. Ipak, uz pohvale Evropske komisije dolazi i niz suzdržanih komentara koji ukazuju na usporavanje pregovaračke dinamike i zabrinutost zbog sve primjetnije netransparentnosti crnogorskih vlasti.

Evropska komisija je u utorak potvrdila da su ispunjena mjerila za zatvaranje Poglavlja 5 i da „nema potrebe za daljim pregovorima u ovoj fazi“. Konačnu ocjenu ipak daju države članice EU, kroz radna tijela Savjeta EU, što znači da je proces još daleko od završenog. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ovaj ishod je predstavila kao dokaz da reformski kurs Vlade ostaje „čvrst“, ali iz dokumenata EK isijavaju opomene koje relativizuju euforiju iz Podgorice.

Reforme na papiru, rezerve u praksi

U tzv. „non-pejperu“ Evropske komisije, koji je objavljen u srijedu veče, upozorava se da Crna Gora mora pokazati „intenzivniji politički angažman“ u ključnim poglavljima 23 i 24, koja obuhvataju vladavinu prava, borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala i zaštitu osnovnih prava. Posebno zabrinjava, navodi EK, što je Skupština nastavila proceduru izbora sudije Ustavnog suda i prije nego je stiglo mišljenje Venecijanske komisije, što direktno narušava principe konsultativnog procesa u reformi pravosuđa.

Pored institucionalnih slabosti, dodatni razlog za uzbunu jeste nedavno usvojeni Zakon o tržištu kapitala. Vlada je bez javne rasprave uvela zabranu objavljivanja informacija o emisijama državnih hartija od vrijednosti dok je emisija u toku – mjera koja bi mogla direktno cenzurisati medije i finansijske analitičare. Evropska unija nije navedena kao pravni osnov za ovu praksu, jer slične zabrane ne postoje ni u jednoj zemlji članici.

Emirati i javne nabavke: formalno zatvoreno, ali sadržajno otvoreno

Ministarka Gorčević je tvrdila da je zatvaranje Poglavlja 5 „dokaz“ da su otklonjene sve zabrinutosti vezane za međunarodne ugovore, uključujući sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ipak, iz dokumenta EK jasno proizilazi da će se „sa posebnom pažnjom pratiti način implementacije Sporazuma“, budući da su njegovi članci izuzeli investitore iz UAE iz crnogorskog Zakona o javnim nabavkama. Izvori iz Brisela su nezvanično za “Monitor” potvrdili da je „dvosmislenost“ ugovora s Emiratima razlog za dodatni oprez, jer može direktno kolidirati s pravnim tekovinama EU.

Bivši premijer Zdravko Krivokapić je ironično prokomentarisao da je „sporazum srušio nadstrešnicu nad Crnom Gorom“, aludirajući na katastrofu u Novom Sadu, uz ocjenu da se radi o „pobjedi Beograda na vodi i dogovorenih šema“.

“Interno spremni” i politički nespremni

Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović tvrdi da su tri poglavlja „interno spremna“ za zatvaranje, a četiri dodatna u završnoj fazi. Međutim, umjesto ranije optimistične najave o zatvaranju šest poglavlja do kraja godine, retorika se promijenila – sada se govori o „spremnosti“, ali bez jasnih datuma i očekivanja od strane EU.

Pored Poglavlja 5, trenutno se pripremaju i druga poglavlja: 3 (sloboda pružanja usluga), 4 (kretanje kapitala), 6 (privredno pravo), 11 (poljoprivreda) i 13 (ribarstvo). Još uvijek je otvoreno i Poglavlje 31, koje je blokirala Hrvatska zbog bilateralnih pitanja.

Skrivene cifre, otvoreni problemi

Sve učestalije zaduživanje države, uz istovremeno netransparentne postupke Vlade, sve više brinu i strane partnere. Johan Van Overtveld, šef delegacije Odbora za budžet Evropskog parlamenta, nedavno je kazao da je „zakonska zabrana objavljivanja informacija o javnom dugu velika politička greška“. Takođe je ukazao na razliku između Vladinih optimističnih procjena rasta BDP-a i znatno realnijih projekcija MMF-a i Svjetske banke, kao i na zabrinjavajući pad stranih investicija.

Balkan i evropski optimizam

Crna Gora nije usamljena u iluzijama. Albanski premijer Edi Rama najavljuje ulazak u EU do 2030. godine, iako Albanija još nije zatvorila nijedno poglavlje. Bivši glavni pregovarač Zef Mazi upozorava da postoji diskrepanca između onoga što evropski lideri govore javno i onoga što ističu iza zatvorenih vrata: „Riječi ne znače puno kad iza njih ne stoji politička volja“.

U istom duhu, hrvatski premijer Andrej Plenković je nedavno jasno poručio da će napredak Crne Gore zavisiti od rješavanja bilateralnih pitanja s Hrvatskom – koja su, kako je rekao, „godinama stajala neriješena“.

Formalno zatvaranje poglavlja ne garantuje stvarni napredak. EU sve češće podvlači da će pažljivo pratiti kako Crna Gora primjenjuje ono što na papiru piše. A na papiru može stajati i da je nešto zatvoreno – dok su vrata zapravo širom otvorena za nove dileme, primjedbe i – odlaganja.