Ustavni odbor Skupštine utvrdio je juče predloge amandmana 17 do 21 na Ustav Crne Gore, koji se odnose na sastav Tužilačkog i Sudskog savjeta, kao i na nezavisnost Centralne banke. Istovremeno je usvojen i ustavni zakon za sprovođenje amandmana, ali nijedan od predloga, mišljenja i sugestija pristiglih tokom javne rasprave nije prihvaćen.

O konačnom tekstu Skupština će glasati na sjednici koja počinje 24. avgusta. Očekuje se usvajanje ustavnih promjena, što predstavlja jednu od ključnih obaveza Crne Gore u procesu zatvaranja pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, i 17, koje obuhvata ekonomsku i monetarnu uniju.

Predstavnici Instituta Alternativa (IA) i Akcije za ljudska prava (HRA) ocijenili su da je javna rasprava održana bez stvarne namjere vlasti da pristigle prijedloge razmotri. Posebno problematičnim smatraju obrazloženje da nema dovoljno vremena da se izmjene dodatno usaglašavaju sa Evropskom komisijom (EK), odnosno Venecijanskom komisijom.

Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović kazala je da su rokovi koje je Crna Gora dobila od partnera razlog zbog kojeg nije bilo mogućnosti da se prijedlozi iz javne rasprave dodatno usklađuju sa EK i eventualno Venecijanskom komisijom prije 24. avgusta.

Istovremeno je priznala da je tokom rasprave bilo brojnih kvalitetnih prijedloga, kao i onih oko kojih su se poslanici saglasili da su mogli biti drugačije koncipirani.

Pored IA i HRA, odbor nije prihvatio ni prijedloge Instituta za forenzičko računovodstvo, nekadašnjeg sudije Ustavnog suda i savjetnika predsjednika parlamenta Milorada Gogića, Crnogorskog foruma, Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Građanske akcije Budva i učesnika okruglog stola održanog 3. avgusta.

Muk: Rasprava je bila samo formalnost

Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk ocijenio je da je sjednica Ustavnog odbora pokazala ono što je, prema njegovim riječima, već bilo jasno – da politička volja za stvarnim razmatranjem predloga nije postojala.

Muk tvrdi da su članovi odbora praktično priznali da je javna rasprava bila formalna, jer su se dogovorili da ostanu uzdržani prema svim pristiglim sugestijama i amandmanima.

Kao opravdanja navodili su se Brisel, evropske integracije, rokovi, partneri i činjenica da su rješenja već usaglašena, ali Muk smatra da nijedno od tih objašnjenja ne mijenja suštinu.

On podsjeća da su ustavni amandmani u skupštinskoj proceduri još od februara i da je vlast imala dovoljno prostora da o njima pregovara i eventualno ih mijenja. Smatra da je za takav pristup postojala i obaveza, ali da je ta mogućnost propuštena.

Muk takođe navodi da u zvaničnim dokumentima Evropske komisije, Venecijanske komisije i pregovaračkom okviru ne vidi imperativni zahtjev da se usvoji upravo ovakav tekst ustavnih izmjena.

Prema njegovoj ocjeni, odgovornost za ovakav ishod nije samo na vlasti već i na opoziciji, koja je pristala da podrži predložena rješenja. Dodaje da vjeruje da ni značajan dio vlasti, kao ni opozicije, suštinski ne podržava tekst koji će biti usvojen.

Gorjanc-Prelević: Javnost je dovedena u zabludu

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević navela je da je HRA blagovremeno dostavio četiri detaljno obrazložena predloga i očekivao da oni budu razmotreni i da se o njima izjasni kroz izvještaj o javnoj raspravi.

Takav izvještaj, međutim, nije objavljen. Umjesto toga, organizatori su saopštili da prijedlozi nijesu razmatrani zbog nedostatka vremena za njihovo usklađivanje sa EK.

Gorjanc Prelević smatra da je zbog toga javnost obmanuta, jer je rasprava, kako je ocijenila, održana samo pro forme. Po njenom mišljenju, građanima je unaprijed trebalo reći da njihovi prijedlozi neće imati stvarni uticaj na konačan tekst.

Ona smatra da je ovakav postupak dodatno oslabio povjerenje u političku elitu, koju označava i kao jedinu odgovornu za kašnjenje ustavne reforme.

HRA će, kako je najavila, svoje predloge ipak dostaviti EK, uz očekivanje da bi ih ta institucija mogla razmotriti i eventualno doprinijeti sprečavanju budućih problema u primjeni ustavnih rješenja.

Među predlozima HRA bilo je isključivanje predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca iz Sudskog i Tužilačkog savjeta, po modelu koji postoji u Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji i Moldaviji.

HRA je predložio i precizniji način izbora uglednih pravnika: po jednog kandidata predlagali bi Advokatska komora i Pravni fakultet državnog univerziteta, dok bi dva kandidata bila izabrana putem javnog poziva.

Predloženi su i individualni, umjesto kolektivnih mandata članova savjeta, kao i usklađivanje statusa dva savjeta. Prema tom modelu, predsjednik države bi ih proglašavao, dok bi predsjednik svakog savjeta imao odlučujući glas.

IA tražio promjenu položaja VDT-a

Institut Alternativa podnio je pet prijedloga, među kojima je najznačajniji zahtjev da vrhovni državni tužilac bude potpuno izuzet iz Tužilačkog savjeta – i kao predsjednik po funkciji i kao član.

Za upražnjeno mjesto ponuđene su dvije mogućnosti: da člana imenuje predsjednik Crne Gore nakon javnog poziva, po kriterijumima koji važe za ugledne pravnike, ili da ga imenuje Konferencija sudija.

IA je predložio i da kvalifikovanu većinu za izbor članova Tužilačkog savjeta zamijeni većina svih poslanika.

Traženo je i proširenje kruga onih koji mogu pokrenuti postupak za razrješenje VDT-a. Pored postojećih predlagača, to bi mogli biti proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, ministar pravde ili 25 poslanika.

CDT upozorio na koncentraciju moći

Centar za demokratsku tranziciju predložio je da se sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta dugoročno uredi na jedinstven način, umjesto različitih rješenja koja smatraju ad hoc pristupom.

CDT je otvorio i pitanje profesionalizacije članstva u savjetima, kao i promjene sastava Tužilačkog savjeta kako bi se ograničili korporativizam i koncentracija moći.

Posebno su problematizovali mogućnost da tužioci zajedno sa VDT-om imaju dominantan uticaj u Tužilačkom savjetu.

Predloženo je i da oba savjeta imaju isti princip predsjedavanja – da predsjednik bude biran među članovima koji ne pripadaju sudskoj, odnosno tužilačkoj organizaciji.

Gogić traži mjesto za ministra pravde

Milorad Gogić je predložio da se Tužilački savjet po sastavu izjednači sa Sudskim savjetom i da oba imaju po deset članova.

Njegov predlog predviđa i da VDT ne bude automatski predsjednik Tužilačkog savjeta, već da predsjednika biraju članovi iz reda uglednih pravnika.

Gogić smatra i da rukovodioci državnih tužilaštava ne bi trebalo da budu članovi Tužilačkog savjeta iz reda tužilaca, već da bi tužioce trebalo da biraju njihove kolege među državnim tužiocima koji nijesu rukovodioci.

Za razliku od drugih predloga, Gogić smatra da bi ministar pravde trebalo neposredno da bude član Tužilačkog savjeta, umjesto predstavnika Ministarstva pravde kojeg bi ministar imenovao, iako je takav pristup suprotan međunarodnim preporukama.

Brojni prijedlozi ostali bez odgovora

Crnogorski forum tražio je precizno definisanje pojma „ugledni pravnik“, uz najmanje 20 godina iskustva, dokazive profesionalne rezultate, visok lični integritet i najmanje šest godina bez partijskog ili političkog angažmana.

Predloženo je i formiranje nezavisne stručne komisije koja bi provjeravala i rangirala kandidate za Sudski i Tužilački savjet prije nego što o njima odlučuje skupštinski odbor.

Crnogorski forum je tražio i kontinuiranu provjeru imovine i životnog stila specijalnog tužioca i članova savjeta, kao i da ministar pravde ne bude član Tužilačkog savjeta.

Institut za forenzičko računovodstvo predložio je da najmanje jedan član svakog od dva savjeta bude stručnjak za digitalizaciju, informatiku i ekonomiju, uz osnovno poznavanje pravnog i pravosudnog sistema. Traženo je i preciznije definisanje kvalifikacija za „uglednog pravnika“ i „istaknutog stručnjaka“.

Građanska akcija Budva predložila je da se broj uglednih pravnika koje Skupština bira u Tužilački savjet smanji sa četiri na dva.

Predložili su i da predsjednik Sudskog savjeta bude sudija, odnosno član koji obavlja sudijsku funkciju, kao i povećanje broja državnih tužilaca u Tužilačkom savjetu sa pet na sedam. Te članove birala bi i razrješavala Konferencija državnih tužilaca, uz ravnomjernu zastupljenost različitih tužilaštava.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović na okruglom stolu je predložio da se dodatno razmotri i precizira položaj ministra pravde u Tužilačkom savjetu, kao i da se terminologija „ugledni“ i „istaknuti pravnik“ međusobno uskladi.

Studentkinja Pravnog fakulteta Milica Prelević zalagala se za uvođenje strogih i mjerljivih kriterijuma za izbor uglednih pravnika, kao i za izjednačavanje standarda Sudskog i Tužilačkog savjeta kada je riječ o prisustvu predstavnika izvršne vlasti.

„Javna rasprava nije dekoracija“

Gorjanc-Prelević upozorava da ustavne promjene, baš kao i nedavne izmjene zakonskih ovlašćenja službi državne bezbjednosti i policije, nijesu pitanja koja bi trebalo da ostanu ograničena na političke partije na vlasti, već su od direktnog interesa za građane.

Ona smatra da odsustvo spremnosti za dijalog sa građanima sužava prostor za demokratiju i pokazuje partitokratsku prirodu političkog sistema.

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović poručio je da javna rasprava ne smije biti samo formalni dodatak proceduri.

Jovanović je naveo da podržava ustavne promjene koje mogu ojačati nezavisnost pravosuđa i ubrzati evropske integracije Crne Gore, ali je ocijenio neprihvatljivim da se organizuje javna rasprava, prizna da postoje kvalitetni prijedlozi, a potom svaki od njih odbaci pozivanjem na rokove.

Zatražio je da Skupština prije glasanja javno objasni zbog čega nijedan od pristiglih predloga nije prihvaćen.

Njegova poruka bila je da evropski put Crne Gore ne treba svoditi samo na ispunjavanje rokova, već i na poštovanje standarda.

Iako je javna rasprava trebalo da bude prostor za provjeru i poboljšanje predloženih ustavnih rješenja, njen epilog je činjenica da nijedan od dostavljenih predloga nije ušao u konačni tekst. Upravo to, prema ocjenama predstavnika civilnog sektora, dodatno otvara pitanje koliko je u procesu izmjena Ustava zaista bilo prostora za dijalog i uticaj javnosti.