Iako je ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela bilo predloženo kao jedna od važnih izmjena Ustava, ta odredba se nije našla u nacrtu amandmana koji je prošle sedmice dobio podršku u Skupštini Crne Gore. Predstavnici vlasti i opozicije nijesu zvanično ponudili jasna objašnjenja zbog čega je taj predlog izostavljen, dok su nezvanično pokušavali da odgovornost prebace jedni na druge.

Predlog kojim bi se članovima izvršne vlasti ukinula zaštita u slučajevima koruptivnih krivičnih djela trebalo je da pošalje poruku da najviši državni funkcioneri nijesu iznad zakona i da ne računaju na imunitet kao prepreku za eventualnu krivičnu odgovornost.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić smatra da činjenica da se ovaj amandman nije našao među predloženim izmjenama pokazuje odnos vlasti prema antikorupcijskoj politici.

– Čini se da ipak neće sjeći granu na kojoj sjede –  poručila je ona, ocjenjujući da bi usvajanje takve norme predstavljalo snažan signal da ministri ne strahuju od eventualne odgovornosti za korupciju.

Pitanje zbog čega je predlog o imunitetu nestao iz nacrta otvoreno je nakon što su pojedini poslanici, i iz vlasti i iz opozicije, tek od novinara “Vijesti” saznali da dokument o kojem su glasali ne sadrži tu odredbu.

Iz pojedinih partija parlamentarne većine nezvanično je saopšteno da je izvršna vlast tražila da se ovaj predlog povuče, odnosno da se o njemu trenutno ne odlučuje. Ipak, iz tih krugova su navodili da je za to pitanje nadležan predsjednik Skupštine Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije.

Sa druge strane, opozicioni predstavnici upućivali su novinara na skupštinsku većinu, uz obrazloženje da ona određuje koje će tačke biti uvrštene na dnevni red. Istovremeno su tvrdili da izmjene Ustava koje se odnose na imunitet predsjednika i članova Vlade nijesu od ključnog značaja za evropsku agendu, kao i da kabinet premijera Milojka Spajića iz Pokreta Evropa sad nije insistirao na tom pitanju.

Koprivica: Ovo pitanje je važno za evropske integracije

Da ukidanje imuniteta za članove Vlade i predsjednika države u slučajevima koruptivnih krivičnih djela ima značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ocijenio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica iz Demokrata.

On je, u ime Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, ranije predložio Vladi da pokrene ovu izmjenu Ustava, zajedno sa drugim promjenama koje se odnose na pravosuđe i Centralnu banku.

Koprivica je kazao da je ukidanje ove vrste imuniteta jedna od preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), zbog čega predstavlja i pitanje povezano sa evropskim integracijama Crne Gore.

Kako je objasnio, akcioni plan za sprovođenje GRECO preporuka sastavni je dio obaveza iz Poglavlja 23 pregovora sa Evropskom unijom, koje obuhvata oblast pravosuđa i temeljnih prava.

– Ovom prilikom apelujem da i to Skupština treba da ima u vidu, da se ne bi stvorio utisak da su samo norme o pravosuđu i Centralnoj banci od značaja za članstvo u EU, iako te norme jesu direktnije postavljene kao preduslov za članstvo – kazao je Koprivica.

On u odgovoru “Vijestima” nije naveo da li zna zbog čega je predlog o imunitetu izostavljen iz nacrta, ali je podsjetio da je ta inicijativa ranije dobila podršku Ustavnog odbora.

Pozvao je da se procedura u Skupštini nastavi što prije, naglašavajući da je Vlada jednoglasno podržala ovaj predlog prije nego što je upućen parlamentu.

– Na Vladi je predlog jednoglasno podržan i stoga nema dileme u pogledu pune podrške parlamentarne većine – naveo je Koprivica.

On je dodao da je Skupština već pokazala sposobnost da djeluje u javnom interesu i izrazio očekivanje da će se u nastavku rada pronaći prostor da se razmotri i ova izmjena, koju smatra važnom za vladavinu prava i evropske integracije.

Potpredsjednik Vlade zadužen za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju istakao je da bi ukidanje imuniteta predsjedniku i članovima Vlade za koruptivna krivična djela predstavljalo antikorupcijsku mjeru najvišeg nivoa.

Prema njegovim riječima, suština te promjene jeste da oni koji obavljaju najviše državne funkcije prvi moraju pokazati odgovornost i da javna funkcija ne može predstavljati zaštitu od zakona.

Koprivica je ocijenio da bi takva ustavna norma bila od velikog značaja za budućnost zemlje jer bi jasno pokazala da nosioci vlasti odgovaraju za svoje službene odluke bez izuzetaka.

– Čvrsto stojimo iza predloga, polazeći od stava da javna funkcija ne smije biti zaklon od primjene zakona – rekao je on.

Dodao je da borba protiv korupcije zahtijeva snažne pravne mehanizme i sistem koji stvara podsticaj za dosljedno poštovanje propisa.

Prema njegovoj ocjeni, društvo oslobođeno korupcije donosi veću sigurnost i predvidivost, što bi predstavljalo jednu od najvećih prednosti Crne Gore i na međunarodnom ekonomskom planu.

Bajramspahić: “Zagubljeni” amandman pokazuje odnos prema borbi protiv korupcije

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je da, bez obzira na to da li je do izostavljanja amandmana o imunitetu došlo slučajno ili namjerno, cijela situacija predstavlja sliku odnosa izvršne vlasti i parlamentarne većine prema antikorupcijskoj politici.

Prema njenim riječima, potrebno je otvoriti pitanje zbog čega bi bilo sporno da se članovima Vlade ukine imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti.

Ona je ukazala da Crna Gora posljednjih godina bilježi ozbiljno usporavanje kada je riječ o antikorupcijskim naporima, što, kako navodi, potvrđuju brojni međunarodni izvještaji, uključujući procjene organizacija poput Transparensi internešnala i Fridom hausa.

Bajramspahić smatra da bi usvajanje amandmana koji se odnosi na imunitet moglo pozitivno uticati na međunarodne ocjene države, jer bi predstavljalo jasnu poruku da ministri i drugi članovi izvršne vlasti nemaju razlog da strahuju od krivične odgovornosti ukoliko se utvrdi postojanje koruptivnih radnji.

– Amandman koji se ‘zagubio’ mogao je pomoći da se godišnje ocjene poprave, jer bi slao poruku da ministri u Vladi ne strahuju da će biti uhapšeni zbog korupcije. Čini se da, ipak, nije tako, i da zato neće sjeći granu na kojoj sjede – kazala je ona.

Prema njenoj ocjeni, ovaj slučaj pokazuje i način na koji Vlada pristupa reformama. Kako je objasnila, promjene se često sprovode samo kada postoji direktan pritisak Evropske unije i kada bi njihovo neispunjavanje moglo da dovede do zastoja u pregovorima.

Sve ostale obaveze, čak i kada proizilaze iz preporuka i mjera u okviru Poglavlja 23, prema njenim riječima, ostaju zapostavljene.

– Vlada koja vjeruje da je korupcija neprihvatljiva, usvojila bi ovu politiku bez obzira na to da li ima dovoljno vanjskog pritiska oko konkretno ovog pitanja – kazala je Bajramspahić.

Ona je dodala da su se reforme u Crnoj Gori uglavnom svele na ispunjavanje osnovnih administrativnih obaveza, poput popunjavanja važnih funkcija, dok su suštinske promjene, koje zahtijevaju političku odgovornost, mnogo teže ostvarive.

Pitanje odgovornosti i poruke iz parlamenta

Iako nema dokaza da je amandman o imunitetu namjerno uklonjen iz ustavnog paketa, rasprava u parlamentu tokom sjednice na kojoj je usvojen nacrt izmjena otvorila je pitanje kome bi odgovaralo da članovi Vlade zadrže postojeću zaštitu.

Na toj sjednici, poslanik i lider doskora vladajuće Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nije direktno govorio o ukidanju imuniteta članovima izvršne vlasti, ali je kritikovao dio ustavnih promjena i uputio oštre poruke prema tužilaštvu.

Knežević je kazao da su poslanici, podržavajući početak izmjena najvišeg pravnog akta, praktično stvorili “dva faraona” — glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.

Prema njegovoj ocjeni, time je formirana svojevrsna “četvrta grana vlasti”, u kojoj bi odluke dvojice tužilaca mogle da utiču na političke procese.

Knežević je tvrdio da postoji atmosfera straha među političarima zbog mogućnosti krivičnih postupaka, navodeći da određeni funkcioneri Vlade postoje u predmetima koji se odnose na koruptivne poslove, ali da ih Specijalno državno tužilaštvo ne procesuira.

Slične tvrdnje iznio je i poslanik i predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, koji je upozorio da je najopasnije kada se Ustavom omogući monopol bilo koje grane vlasti.

Živković je rekao da su tačne tvrdnje da postoje slučajevi koji se nalaze “u fioci” i koji bi mogli biti aktivirani, dodajući da se radi o više ministara.

Parlament usvojio nacrt izmjena Ustava

Skupština Crne Gore je prošlog četvrtka, 9. jula, sa 70 glasova “za” usvojila nacrt amandmana na Ustav.

Usvojene izmjene odnose se na jačanje nezavisnosti pravosuđa, posebno kroz promjene u sastavu Tužilačkog i Sudskog savjeta, kao i na unapređenje nezavisnosti Centralne banke.

Protiv predloženih izmjena glasali su poslanici Demokratske narodne partije.

Do pokretanja procesa izmjene Ustava došlo je nakon dogovora vlasti i opozicije, uz posredovanje Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Dvije strane su sporazumom definisale da sve procedure u vezi sa izmjenama najvišeg pravnog akta treba da budu završene najkasnije do 4. septembra.

Nakon što je nacrt amandmana usvojen, slijedi javna rasprava koja mora trajati najmanje mjesec dana.

Po završetku javne rasprave, Ustavni odbor Skupštine utvrdiće konačan predlog amandmana, nakon čega će se parlament ponovo izjašnjavati.

Skupština je već prethodno glasala o pokretanju postupka izmjene Ustava i o nacrtu amandmana, a za konačno usvajanje promjena biće potrebna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa poslanika.

Koga sve štiti ustavni imunitet

Prema članu 86 Ustava Crne Gore, imunitet ne uživaju samo poslanici, već i predsjednik države, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, kao i vrhovni državni tužilac.

Odluku o imunitetskim pravima donosi Skupština Crne Gore.

To znači da se protiv funkcionera koji uživaju ovu zaštitu ne može pokrenuti krivični postupak niti im se može odrediti pritvor bez saglasnosti parlamenta.

Izuzetak postoji u situacijama kada je neko od njih zatečen tokom izvršenja krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina.

Upravo promjena ovog sistema, kada je riječ o predsjedniku i članovima Vlade u slučajevima koruptivnih krivičnih djela, bila je predložena kao dio šire antikorupcijske reforme, ali se nije našla u nacrtu ustavnih izmjena koji je Skupština usvojila.