O Zakonu o Skupštini Crne Gore govori se već godinama, ali i dalje nema jasnog odgovora gdje se taj proces trenutno nalazi, ko ga vodi i u kojoj fazi je izrada dokumenta. Dok se javnost i dalje pita ko uopšte priprema tekst, iz parlamenta ne dolaze precizne informacije o tome dokle se stiglo, niti kada bi nacrt mogao biti upućen u dalju proceduru.

U isto vrijeme, zakon koji se odnosi na Vladu je već završen, ali je njegovo usvajanje direktno vezano za donošenje propisa koji bi trebalo da reguliše rad parlamenta. Zbog takvog rasporeda, nije isključeno da i naredni saziv Skupštine, kao i nova Vlada, budu konstituisani bez zakona koji bi precizno definisali njihove nadležnosti i način funkcionisanja.

Na zvaničnom sajtu Skupštine navedeno je radno tijelo koje je zaduženo za izradu nacrta akta o parlamentu, ali su dostupni podaci stari više od pet godina. Tako se zakon o Skupštini faktički vodi kao proces koji je ostao zarobljen još u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića, tokom 2021. godine, u periodu kada je predsjednik parlamenta bio Aleksa Bečić.

Iako je u više navrata najavljivano da bi nacrt mogao uskoro da uđe u skupštinsku proceduru, iz parlamenta ne dolaze odgovori na pitanja ko tačno priprema tekst, u kojoj je fazi izrada i kada bi mogao biti gotov. Na ta pitanja nijesu odgovorili ni iz Demokratske partije socijalista, Demokratske Crne Gore, kao ni iz SNP-a.

Ni u Građanskom pokretu URA nemaju precizne informacije o tome šta se dešava sa pripremom zakona. Poslanica te partije Milena Vuković navodi da su krajem prošle godine postojale informacije da bi nacrt mogao biti upućen u skupštinsku proceduru i da kabinet predsjednika Skupštine radi na tom rješenju.

Međutim, kako ističe, poslanici nijesu imali uvid u dokument, niti znaju njegov sadržaj, kao ni to da li će i kada doći na dnevni red. Prema njenim riječima, takav pristup je neozbiljan za pitanje od velikog značaja, a moguće je da postoje i sporni elementi zbog kojih je proces usporen ili zaustavljen.

Ona upozorava i na to da se istovremeno bliži usvajanje zakona o Vladi, dok zakon o Skupštini još uvijek nije ni blizu finalizacije. Smatra da bi ta dva akta morala biti usklađeno razmatrana, jer uređuju oblasti koje se u pojedinim segmentima preklapaju.

Vuković podsjeća da se o ovim rješenjima govori godinama i naglašava da je neophodno da budu usvojena što prije, kroz inkluzivan proces u kojem bi učestvovali poslanici vlasti i opozicije, kao i stručne službe Skupštine koje mogu dati kvalitetne sugestije.

– Takođe, važno je da se rad Skupštine normira zakonom, iako je to već djelimično uređeno Poslovnikom. U praksi postoji i percepcija da je teže prekršiti zakon nego Poslovnik. U proteklih šest godina vidjeli smo koliko pravnih nejasnoća postoji i koliko se, uprkos pokušajima, nijesu našla dobra rješenja. Zbog toga je zakon o Skupštini važan način da se sve to uredi – kazala je Vuković za „Dan“.

Ona dodaje da bi bilo najbolje da se ova zakonska rješenja usvoje prije narednih izbora, kako bi novi saziv parlamenta i nova Vlada radili po jasno definisanim pravilima.

Kada je riječ o zakonu o Vladi, izvršna vlast je predlog tog akta utvrdila prije nekoliko mjeseci. Venecijanska komisija je u naknadnom mišljenju ocijenila da je Vlada ugradila veliki broj njihovih ranijih preporuka, ali je istovremeno upozorila da pojedine oblasti i dalje nijesu u potpunosti usklađene sa evropskim standardima.

Ukazano je da i dalje ostaju otvorena pitanja koja se odnose na ustavnu usklađenost, odgovornost Vlade prema Skupštini, nadzor nad Etičkim kodeksom, kao i status potpredsjednika Vlade. Takođe je ocijenjeno da je institucionalni okvir u prethodnom periodu dodatno oslabljen, te da je, osim usvajanja zakona, ključno i njihovo dosljedno sprovođenje.

– Čini mi se da su institucije sve slabije. Ne znam da li će ova dva zakona sama po sebi riješiti te probleme, jer imamo situacije gdje postoje dobra rješenja na papiru, ali se u praksi ne primjenjuju. Ipak, to ne znači da ih ne treba usvojiti. Naprotiv, važno je da dođu u skupštinsku proceduru, da se o njima raspravlja i da se usvoje najbolja moguća rješenja. To je i korak ka Evropskoj uniji, ali i suštinski korak ka reformi institucija koji nam je potreban – zaključila je Vuković.