Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, poručio je u razgovoru za Portal RTV Podgorica da je zemlja ušla u odlučujuću fazu evropskih integracija, u kojoj više nema prostora za improvizaciju, usporavanje ili nazadovanje, posebno u oblasti vladavine prava. Kako je naglasio, 2026. godina može biti godina uspjeha, ne samo za Crnu Goru, već i za samu Evropsku uniju, ukoliko se zadrži postojeći reformski tempo i politička odgovornost.

Prema njegovim riječima, kombinacija jasnog evropskog fokusa, stručnog rada pregovaračkog tima i širokog političkog i društvenog konsenzusa predstavlja osnovni preduslov da Crna Gora uspješno zaključi pregovore i zakorači u završnicu svog evropskog puta. Posebno je upozorio da bi čak i najmanje nazadovanje u oblasti vladavine prava imalo ozbiljnu političku i pravnu cijenu, kako u odnosu prema Briselu, tako i prema domaćoj javnosti.

Govoreći o rezultatima ostvarenim tokom 2025. godine, Zenović je istakao da je riječ o prelomnoj godini za proces evropskih integracija. Tokom tog perioda zatvoreno je šest pregovaračkih poglavlja, dok je u svim ostalim ostvaren napredak, što je potvrđeno i najboljim Izvještajem Evropske komisije do sada. Po prvi put, poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, ocijenjena su kao „umjereno ka dobroj spremnosti“, čime je dodatno potvrđeno da ostaju temelj pregovaračkog procesa, ali i da reformski rezultati postaju vidljivi i u drugim oblastima.

U 2025. godini usvojeni su ključni zakoni iz oblasti unutrašnjeg tržišta, privrednih društava, računovodstva i revizije, kao i značajni propisi u sektorima poljoprivrede i ribarstva, čime su stvoreni uslovi za zatvaranje poglavlja 11 i 13. Ostvareni su i brojni konkretni iskoraci, među kojima su prve SEPA transakcije, pristupanje Konvenciji o zajedničkom tranzitu, rješavanje višegodišnjeg pitanja uništavanja duvana u Luci Bar, kao i napredak u priznavanju studijskih programa i regulisanih profesija. Online registracija privrednih društava i plan za uspostavljanje Agencije za plaćanja, ključne za korišćenje poljoprivrednih fondova EU, dodatno su približili Crnu Goru članstvu u Uniji.

Paralelno sa zakonodavnim reformama, tokom 2025. godine ojačana je komunikacija sa Evropskom komisijom, uspješno je sprovedena Reformska agenda, a Crna Gora je obezbijedila dvije tranše iz Plana rasta. Pojačan je i diplomatski angažman prema ključnim državama članicama EU. Kako je ocijenio, rezultat je jasan, Crna Gora je ušla u fazu u kojoj reforme više nijesu obećanja, već mjerljivi i međunarodno priznati rezultati, zbog čega se s pravom može reći da je najozbiljniji kandidat za naredno proširenje.

Na Međuvladinoj konferenciji održanoj 16. decembra u Briselu zatvorena su poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13, čime je broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao dvanaest. Time je, kako je pojasnio, dostignuta takozvana kritična masa koja omogućava početak tehničkih priprema za Ugovor o pristupanju i potvrđuje da su pregovori ušli u završnu fazu.

Najveći izazov u narednoj godini biće ispunjavanje obaveza u preostalim poglavljima, naročito u klasterima 1, 3 i 4, uz istovremeno očuvanje punog tempa i kredibiliteta u poglavljima 23 i 24. U tom kontekstu, Zenović je naglasio da su dosljednost, političko jedinstvo i snažno zagovaranje evropske agende ključni faktori uspjeha, kao i strateško planiranje u oblastima koje zahtijevaju dugoročna ulaganja i strukturne reforme.

Komentarišući poruke koje dolaze iz Brisela, kazao je da se one mogu svesti na tri pojma priznanje, visoka očekivanja i jasna uslovljenost. Priznanje se ogleda u činjenici da je Crna Gora danas država sa najviše zatvorenih poglavlja i najubrzanijom dinamikom pregovora među kandidatima, što je jasno prepoznato u analizama Evropske komisije. Istovremeno, poruka je da se postignuti tempo mora zadržati i pretvoriti u novu normalnost, jer će upravo kontinuitet reformi biti ključni test zrelosti procesa.

Posebno je naglašena uslovljenost meritornim pristupom, što znači da će svako novo zatvaranje poglavlja zavisiti isključivo od mjerljivih i održivih rezultata, a ne od političkog sentimenta. Ukoliko se reformskim putem nastavi, plan da se pregovori okončaju u narednoj godini ostaje realan, kao i cilj da Crna Gora do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

Osvrćući se na situaciju u kojoj je Francuska privremeno zaustavila, a potom odblokirala dva poglavlja, Zenović je ocijenio da to potvrđuje činjenicu da se proces proširenja ne odvija u političkom vakuumu. Kako je rekao, ne radi se o klasičnoj blokadi, već o potrebi da se rezultati Crne Gore jasnije i pravovremeno komuniciraju prema svim državama članicama, pojedinačno. Ovakve situacije, dodao je, ukazuju na složenost unutrašnjih debata unutar EU i potrebu za stalnim političkim dijalogom, parlamentarnom diplomatijom i prisustvom na svim relevantnim evropskim adresama.

Kada je riječ o poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, istakao je da je Crna Gora napravila važan iskorak zatvaranjem javne rasprave o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, kao i pripremom Zakona o klimatskim promjenama i Plana prilagođavanja do 2035. godine. Ipak, naglasio je da najveći izazovi tek slijede, naročito u oblastima upravljanja otpadom, vodama i velikim infrastrukturnim projektima, gdje je neophodan širok društveni konsenzus i nova kultura dugoročnog planiranja.

Govoreći o vladavini prava i pravosuđu, Zenović je ocijenio da je posljednji izvještaj Evropske komisije potvrdio značajan iskorak u jačanju institucionalnih kapaciteta, unapređenju zakonodavnog okvira i usklađivanju sa evropskim standardima, uz vidljivije rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Vladavinu prava opisao je kao horizontalni princip koji prožima sve javne politike i direktno utiče na kvalitet demokratije i ekonomskog razvoja.

Poseban akcenat stavio je i na političku stabilnost, ističući da ona nije sporedni element, već osnovni preduslov uspješnih pregovora. Iskustva iz prethodnih godina, kako je rekao, pokazuju da političke i institucionalne krize brzo postaju ozbiljna prepreka evropskom napretku, dok jedinstvo oko evropske agende omogućava brže i kredibilnije zatvaranje poglavlja.

Na kraju, govoreći o planovima za 2026. godinu, Zenović je poručio da će prvi koraci pregovaračkog tima biti usmjereni ka zatvaranju poglavlja koja su već interno spremna, kako bi se već na prvoj narednoj Međuvladinoj konferenciji ostvario vidljiv rezultat. Paralelno će se raditi na finalizaciji svih preostalih obaveza, uz snažnu koordinaciju sa resorima i kontinuirani politički dijalog sa institucijama EU i državama članicama, kako bi se proces uspješno priveo kraju.