Japan danas obilježava 81. godišnjicu američkog nuklearnog napada na Hirošimu, prvog takvog napada u istoriji čovječanstva.

Šestog avgusta 1945. godine Sjedinjene Američke Države bacile su atomsku bombu na japanski grad, čime su ubrzale okončanje Drugog svjetskog rata. Do kraja te godine, u eksploziji, kao i od povreda i bolesti izazvanih radijacijom, stradalo je oko 140.000 ljudi.

Posljednji preživjeli i dalje čuvaju sjećanje na napad na Hirošimu, a zatim, tri dana kasnije, i na Nagasaki, prenoseći svjedočanstva narednim generacijama.

Od tog napada nijedan američki predsjednik nije posjetio Hirošimu sve do 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama (Barack) položio vijenac u Memorijalnom parku u tom japanskom gradu.

Bombarder B-29 „Enola Gej“ je 6. avgusta 1945. godine u 8.15 po lokalnom vremenu, sa visine od 9.600 metara, bacio atomsku bombu nazvanu „Mali dječak“. Bomba je eksplodirala nakon 43 sekunde, na visini od 600 metara iznad zemlje. Procjenjuje se da je temperatura u središtu eksplozije dostigla između 3.000 i 4.000 stepeni Celzijusa.

Bomba, teška oko četiri tone, usmrtila je sve koji su se nalazili u krugu od 500 metara i uništila 90 odsto grada. Oko 45 minuta nakon eksplozije počela je da pada „crna kiša“ radioaktivnih čestica.

Tri dana nakon bombardovanja Hirošime, SAD su bacile atomsku bombu „Debeli čovjek“ na Nagasaki, gdje je stradalo oko 74.000 ljudi. Nakon toga Japan je kapitulirao 15. avgusta.

Rat je zvanično završen dvije sedmice kasnije, 2. septembra 1945. godine. U trenutku napada u Hirošimi je živjelo 350.000 ljudi, od čega 40.000 vojnog osoblja. Danas taj grad ima oko 1,2 miliona stanovnika.

Prema nekim procjenama, u napadima na Hirošimu i Nagasaki stradalo je više od 220.000 ljudi.

Svake godine u Hirošimu stigne oko 10 miliona origami ždralova, ptica koje u Japanu predstavljaju simbol dugovječnosti i besmrtnosti.

Očekuje se da će, kao i svake godine, gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui pročitati Deklaraciju mira.

Kako su prenijeli svjetski mediji, ovogodišnja deklaracija čvrsto je utemeljena u aktuelnim međunarodnim zbivanjima. U poruci će biti osuđena rastuća ideja da nuklearno oružje sprečava sukobe, uz poruku da se takva doktrina mora odmah napustiti.

Gradonačelnik će ukazati na tekuće ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini, naglašavajući da takve krize podstiču međunarodno nepovjerenje i guraju svjetske sile da opravdavaju upotrebu ili prijetnju nuklearnim oružjem.

Deklaracija će prenijeti i direktnu poruku posljednjih preživjelih:

„Ne prenosite mržnju, prenosite nadu“, navodi se u poruci posljednjih preživjelih, koji pozivaju mlađe generacije da ovjekovječe sjećanje na 1945. godinu uprkos zaboravu.