Australija je nedavno usvojila zakon koji zabranjuje djeci mlađoj od 16 godina pristup društvenim mrežama. Ovaj zakon, koji je Senat usvojio u četvrtak, označava jednu od najstrožih regulacija na svijetu koje se odnose na društvene mreže, a cilj mu je zaštita mladih od negativnih utjecaja internetskog prostora. Prema novim pravilima, platforme poput Fejsbuka, Instagrama i TikToka biće obavezane spriječiti maloljetnike mlađe od 16 godina da kreiraju račune. U suprotnom, suočiće se sa kaznama koje mogu dostići čak 50 miliona australskih dolara (32,5 miliona američkih dolara).

Premijer Enthoni Albanes, koji je bio veliki zagovornik ovog zakona, okupio je roditelje kako bi stekao podršku za predlog. Albanes je izjavio da društvene mreže predstavljaju platformu za vršnjački pritisak, anksioznost i prijetnje u obliku online prevaranata, dok je najoštrije istaknuo opasnost od onlajn predatora. Osim toga, naglasio je da bi mladi ljudi trebali provoditi više vremena izvan interneta, na sportskim terenima i igralištima, umjesto da satima borave na društvenim mrežama.

Zakon je naišao na široku podršku javnosti, prema posljednjim anketama, čak 77 posto ljudi podržava zabranu pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina. Međutim, nisu svi složni sa ovim pristupom. Aktivisti za privatnost i organizacije za zaštitu dječjih prava izrazili su zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica ovog zakona. Neki od njih smatraju da bi zabrana mogla onemogućiti ranjive mlade ljude, uključujući LGBTQ tinejdžere i djecu iz migrantskih porodica, u pronalaženju online zajednica i mreža podrške.

Ali Halkik, australski zagovornik borbe protiv nasilja na internetu, pohvalio je zakon. Halkik, čiji je sin Alem izvršio samoubistvo 2009. godine nakon što je bio žrtva zlostavljanja na društvenim mrežama, smatra da zakon predstavlja prvi korak u vraćanju kontrole roditeljima i porodicama. Mnogi roditelji, prema Halkiku, traže više odgovornosti od društvenih mreža kako bi zaštitili svoju djecu od digitalnih prijetnji.

Iako zakon ima široku podršku, izaziva i zabrinutost u pogledu ljudskih prava. Australska komisija za ljudska prava upozorila je da bi zabrana mogla utjecati na prava mladih, posebno kada je riječ o njihovoj mogućnosti da učestvuju u društvenim aktivnostima online. Takođe, postoji strah da bi ovakav zakon mogao dovesti do pojačanog prikupljanja ličnih podataka, što predstavlja dodatnu prijetnju privatnosti korisnika.

Senatorka Sara Hanson-Jang iz stranke Zelenih kritikovala je zakon, nazivajući ga “bumerskim” pokušajem da se mladima naloži kako bi internet trebao izgledati da bi se osjećali bolje. Ona smatra da zakon nije pravi način za rješavanje problema mladih na internetu i da bi mogao imati negativne posljedice na slobodu i prava djece.

Iako zakon sada postoji, još uvijek nisu razrađeni svi detalji njegove implementacije. Prema informacijama, potrebno je najmanje 12 mjeseci kako bi se regulatori pobrinuli za razradu tih detalja prije nego zabrana stupi na snagu. Takođe, postoje naznake da bi neki servisi poput WhatsApp i YouTube mogli biti izuzeti, jer bi tinejdžeri mogli imati opravdanje za korišćenje tih platformi u profesionalne ili rekreativne svrhe.

Zakon o zabrani pristupa društvenim mrežama mlađima od 16 godina postavlja Australiju u red zemalja koje ozbiljno pristupaju zaštiti maloljetnika na internetu. Nego, i dalje postoji mnogo pitanja koja treba razjasniti, a debata o njegovim potencijalnim posledicama tek je počela.