Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi ponovo je upozorio da toj zemlji prijeti trajna podjela po etničkim kriterijumima, i to uoči sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC), koji će naredne sedmice odlučivati o budućoj ulozi Kabineta visokog predstavnika (OHR).

Marfi, koji je ambasador u Sarajevu postao u vrijeme administracije Džozefa Bajdena, bio je aktivno uključen u sve najvažnije procese u BiH, uključujući uspostavu vlasti nakon izbora 2022. godine, kao i donošenje zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno povezivanju gasovoda Hrvatske i BiH, piše Index.hr.

Čeka se imenovanje novog OHR-a

Nakon što je Marfiju početkom 2025. istekao mandat, administracija Donalda Trampa nije postavila njegovog nasljednika, ali je promijenila pristup BiH, uključujući zalaganje da OHR, odnosno novi visoki predstavnik, ne poseže za izvršnim ovlašćenjima nego da preuzme ulogu medijatora koji bi domaćim političarima pomagao u rješavanju problema u zemlji.

Pune saglasnosti između Trampove administracije i drugih zapadnih država, posebno onih iz Evropske unije, o tome još nema, pa se očekuje da će to biti predmet rasprave na sjednici Upravnog odbora PIC-a zakazanoj za 3. i 4. jun.

Tada bi mogao biti imenovan i novi visoki predstavnik koji će naslijediti Kristijana Šmita, nakon što je taj njemački političar pod pritiskom sadašnje američke administracije 10. maja podnio ostavku.

Dvojica bivših visokih predstavnika, Karl Bilt i Volfgang Petrič, ranije ove sedmice predložili su ukidanje OHR-a i sprovođenje reformi kroz proces pristupanja BiH Evropskoj uniji. Bilt se nakon toga našao pod žestokim kritikama nekih bošnjačkih udruženja i političara, uz optužbe za saučešništvo u genocidu u Srebrenici 1995. godine.

“Pogrešan Trampov pristup”

Bivši ambasador Marfi, koji dobro poznaje stanje u BiH, u objavi na društvenim mrežama upozorio je da prije bilo kakve odluke države članice Upravnog odbora PIC-a moraju dati jasne odgovore na nekoliko pitanja.

– Prvo, koji je njihov osnovni strateški interes u BiH? Drugo, može li OHR s bonskim ovlašćenjima unaprijediti taj interes? Treće, ako je tako, ko je najpogodniji za funkciju visokog predstavnika – napisao je.

Marfi smatra da je administracija Donalda Trampa izabrala pogrešan pristup i da su u Vašingtonu loše procijenili da s Miloradom Dodikom mogu postići dogovor koji će osigurati trajnu stabilnost BiH, što, kako navodi, pokazuje njegovo ponovno zagovaranje raspada države i nakon što su mu u oktobru 2025. ukinute sankcije koje su bile na snazi od 2017. godine.

– Kroz 30 godina SAD su razumjele da izazovi teritorijalnom integritetu BiH rizikuju nasiljem unutar BiH i zapadnog Balkana. Signali koji dolaze od sadašnje administracije sugerišu da je ovoj tridesetogodišnjoj dvopartijskoj politici došao kraj. Umjesto toga, administracija je prihvatila ‘lokalno vlasništvo’ zajedno s Dodikom – čovjekom koji je u posljednjih nekoliko dana sugerisao da Republika Srpska treba svoje vlastite oružane snage, doveo u pitanje teritorijalni integritet BiH i naglasio da mu je cilj raspad BiH. Odvojeno, pozivi na stvaranje trećeg entiteta su u porastu, a vodeći bošnjački etnonacionalista predložio je stvaranje mega-kantona unutar Federacije – navodi Marfi.

Optužio Izetbegovića

Vodećeg bošnjačkog etnonacionalistu nije imenovao, ali je ranije tvrdio da je sadašnji čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izražavao spremnost na etničku podjelu BiH po kojoj bi Bošnjacima pripao dio “veličine Slovenije”.

Izetbegović je nakon toga burno reagovao, optuživši Marfija da laže.

Prema dostupnim informacijama, SAD za sada kao svog kandidata za novog visokog predstavnika favorizuju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, kao osobu spremnu da sprovodi politiku “neutralnosti” OHR-a, ali upravo zbog jasne podrške iz Vašingtona rezerve prema njemu izražavaju neke od važnih evropskih država.

Ipak, Marfi upozorava da nije toliko bitno ko će voditi OHR, koliko to šta će osoba na njegovom čelu raditi.

Njegova je teza da je na kocki odbrana samog Dejtonskog sporazuma, odnosno zaštita BiH i njenih institucija.

– OHR to ne može učiniti s povučenim visokim predstavnikom kojem nedostaje podrška PIC-a da koristi svoja bonska ovlašćenja kada je to potrebno. Ako je procjena PIC-a da to više nije potrebno ili poželjno, onda OHR više nije potreban. U tom slučaju, zemlje za stolom PIC-a moraće smisliti neku drugu kredibilnu strategiju za zaštitu BiH od onih koji je žele uništiti – zaključio je Marfi.