Iran je saopštio da su njegove snage gađale američku vazduhoplovnu bazu El Udeid u Kataru.
Iranska Revolucionarna garda navela je da su u napadu uništeni radarski sistem velikog dometa i nekoliko američkih strateških aviona za dopunjavanje goriva u vazduhu, prenijela je iranska agencija IRIB.
U saopštenju je navedeno da američki neprijatelj i zemlje domaćini njegovih baza u regionu treba da znaju da će prelazak crvenih linija i napadi na ljude i civilnu infrastrukturu imati veoma visoku cijenu. Revolucionarna garda poručila je i da će, ukoliko se napadi nastave, uslijediti novi i snažniji odgovori.
Navodi Irana o posljedicama napada za sada nisu nezavisno potvrđeni.
Sirija je u međuvremenu demantovala navode da je Iran gađao vojnu bazu El Tanf, koja se nalazi u blizini jugoistočne granice zemlje sa Jordanom i Irakom.
– Demantujemo da je baza bila meta bilo kakvog napada ili granatiranja i u njoj nema američkog vojnog prisustva – rekao je vojni izvor za Al Džaziru na arapskom jeziku.
Ranije je Iranska Revolucionarna garda saopštila da je gađala objekat El Tanf kao odgovor na američke vazdušne udare.
Prema navodima izvora iz oblasti pomorske bezbjednosti, neidentifikovani naoružani muškarci ukrcali su se na hemijski tanker “Asana” u Adenskom zalivu, kod južne obale Jemena, i preuzeli kontrolu nad plovilom.
Podaci o kretanju brodova pokazuju da tanker, koji nije imao potvrđenu zastavu, kao narednu luku odredišta ima somalijsku luku Bosaso.
Britanska agencija za pomorsku bezbjednost (UKMTO) ranije je saopštila da su se na jedan brod, koji je plovio ka istoku kroz Adenski zaliv, ukrcala neovlašćena lica. Incident se dogodio oko 65 nautičkih milja južno od jemenske luke El Mukala.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol upozorio je da bi svijet trebalo da bude zabrinut za energetsku bezbjednost ukoliko SAD i Iran uskoro ne omoguće veći protok nafte kroz Ormuski moreuz.
– Bezbjednost snabdjevanja naftom i dalje je ključno pitanje. Trebalo bi da budemo zabrinuti, a ja jesam, ukoliko se situacija ne poboljša u narednih nekoliko nedelja – rekao je Birol na skupu Savjeta za međunarodne odnose u Vašingtonu.
Birol je ocijenio da je, uprkos naglom rastu cijena energenata, nekoliko faktora ublažilo posljedice poremećaja na tržištu.
Među njima je naveo kineske zalihe koje su prije početka rata premašivale milijardu barela nafte, smanjenje potrošnje kroz veću upotrebu električnih vozila i javnog prevoza, kao i koordinisano oslobađanje rezervi do 400 miliona barela nafte pod okriljem IEA.
– Ali ta rješenja ne mogu da traju zauvijek – rekao je Birol, koji je ranije ocijenio da je rat u Iranu izazvao najteži poremećaj u snabdijevanju energijom u istoriji.
Istakao je da je povećanje proizvodnje u SAD, najvećem svjetskom proizvođaču nafte i gasa, pomoglo ublažavanju krize.
– Povećanje proizvodnje u SAD je veoma dobro. Sjedinjene Države su povećale proizvodnju za jedan do dva miliona barela, ali ne mogu da povećaju za 10 miliona barela dnevno – rekao je Birol.
Prema njegovim riječima, kriza u snabdijevanju naftom i gasom pogodila je ekonomije širom svijeta, ali nejednako.
– Najviše je pogođena Azija, jer je Azija 80 do 90 odsto ove energije dobijala preko Ormuskog moreuza – rekao je Birol, dodajući da su posljedice posebno osjetile Japan i Južna Koreja, ali i zemlje u razvoju poput Pakistana, Bangladeša i Indije.
Birol je upozorio i na moguće zdravstvene posljedice u zemljama u razvoju, posebno za žene, koje zbog visoke cijene naftnih derivata sve češće koriste alternativna goriva za kuvanje, poput drveta i životinjskog otpada, koja emituju štetnije materije.
Cijene nafte pale su za oko 20 dolara po barelu nakon koordinisanog oslobađanja rezervi IEA u martu. Prema Birolovim riječima, ta odluka tržištima je pokazala da organizacija koja okuplja više od 30 zemalja može ponovo da koristi strateške rezerve ukoliko se situacija pogorša.
– Iako je oslobađanje do 400 miliona barela bilo ogromno, to je bilo samo 20 odsto naših zaliha. Osamdeset odsto je i dalje u rezervama – rekao je Birol.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je gađala američke borbene avione stacionirane u Jordanu, prenijela je iranska državna televizija.
Ranije su Oružane snage Jordana saopštile da su oborile tri iranske rakete koje su bile usmjerene ka teritoriji te zemlje.
Za sada nema potvrde američke strane o navodima Irana o gađanju američkih aviona.
Oružane snage Bahreina saopštile su da su sistemi protivvazdušne odbrane presreli i uništili veći broj iranskih vazdušnih napada izvedenih tokom dana.
Vojska je saopštila da je Iran nastavio agresivno djelovanje izvođenjem napada usmjerenih na civile u Kraljevini Bahrein, pozvala građane na oprez i da prijave sumnjive predmete, te navela da namjerna upotreba raketa i dronova protiv civila i privatne imovine predstavlja grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Više mostova u južnoj iranskoj provinciji Hormorzgan pogođeno je u najnovijem talasu američkih vazdušnih napada, saopštila je kancelarija guvernera, prenijela je agencija Fars.
Većina pogođenih mostova nalazi se na putnim pravcima koji vode ka lučkom gradu Bandar Abasu, gdje se nalazi i pomorska baza Iranske revolucionarne garde. Fars je ranije javio da je pogođen i željeznički čvor u Bandar Abasu, dok je iransko Ministarstvo energetike saopštilo da su oštećeni dalekovodi u gradu i okolnim selima, prenijela je agencija Tasnim.
Državna televizija IRIB objavila je fotografiju oštećenog mosta Kahurestan, koji povezuje Bandar Abas i Širaz, za koji se navodi da je pogođen u američkom napadu.
Američki predsjednik Donald Tramp u više navrata je poručio da će Sjedinjene Države gađati iranske mostove i energetsku infrastrukturu ukoliko se Teheran ne vrati za pregovarački sto.
Podaci o pomorskom saobraćaju pokazuju da su samo tri teretna broda u četvrtak prošla kroz Ormuski moreuz, što je najmanji broj dnevnih prolaza od maja.
Većina brodova zaustavila se ili se okrenula nakon nedavnih iranskih napada na plovila i obnove američke blokade brodova povezanih sa Iranom.
Teheran je saopštio da je od postizanja sporazuma o prekidu vatre 17. juna u američkim napadima poginulo 38 ljudi, a 400 je povrijeđeno. Sporazum je propao prošle sedmice, nakon čega su strane nastavile međusobne napade.
Iranska državna agencija IRNA javila je da je broj poginulih u američkim vazdušnim napadima tokom noći porastao na osam, dok je povrijeđeno 20 ljudi.
Britanska Agencija za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) saopštila je da je tanker pogođen nepoznatim projektilom oko 35 kilometara istočno od Hasaba u Omanu. Posada broda je bezbjedna, a incident nije izazvao posljedice po životnu sredinu.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset objavio je na društvenoj mreži Iks fotografiju za koju tvrdi da prikazuje urušavanje tornja u iranskoj luci Čabahar nakon noćnih napada.
Iranski državni mediji potvrdili su da je objekat treći put pogođen ove sedmice, ali nisu komentarisali navode o njegovom rušenju. Fotografija je prethodno kružila društvenim mrežama, gdje su je objavili aktivisti protiv iranske vlade.
Teheran navodi da je toranj služio za nadzor komercijalnog pomorskog saobraćaja u luci.
Oružane snage Jordana saopštile su da su presrele tri iranske rakete usmjerene ka teritoriji te zemlje, pri čemu nije bilo poginulih ni materijalne štete. Iran za sada nije preuzeo odgovornost za najnoviji napad.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Katara saopštilo je da je dijete povrijeđeno dijelom gelera koji je pao na tlo nakon presretanja projektila i da mu se ukazuje medicinska pomoć.
Ministarstvo odbrane Katara ranije je saopštilo da je uspješno presrelo raketni napad usmjeren ka toj zemlji.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je uništila američki radar za kontrolu vazdušnog prostora u oblasti Ganem u Omanu, kao i radar za pomorski nadzor u Ormuskom moreuzu.
Kako je navedeno, napad je izveden u okviru 13. talasa tekućih iranskih operacija, uz poruku da se operacija odmazde nastavlja i da kritični plovni put ostaje pod kontrolom mornarice IRGC-a.
Cijene nafte porasle su nakon pojačanih međusobnih napada SAD i Irana u Persijskom zalivu i poremećaja protoka nafte kroz Ormuski moreuz.
Fjučersi za brent naftu porasli su za 70 centi na 84,93 dolara po barelu, dok je američka laka nafta WTI poskupjela za 81 cent na 79,76 dolara po barelu. Od početka sedmice oba referentna tipa nafte poskupjela su za gotovo 12 odsto.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je da vojska SAD nikada ne cilja civile i djecu.
Govoreći o bombardovanju škole Minab u Iranu, rekla je da je to predsjednikovo mišljenje, ali i da Ministarstvo odbrane istražuje incident, ističući da američka vojska djeluje u najboljoj namjeri i da, za razliku od Irana, nikada ne cilja civile i djecu.
Livit je navela da se razgovori SAD i Irana nastavljaju jer Iran želi dogovor kako bi prestali američki napadi. Dodala je da je razlog za nedavne napade to što je Iran prekršio Memorandum o razumijevanju napadom na komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu i poručila da Tramp ostaje otvoren za diplomatsko rješenje.
Tramp je prethodno za Foks njuz rekao da fotografije na kojima se vide ostaci američke rakete “tomahavk” među ruševinama škole za djevojčice Minab nisu autentične i da su moguće generisane pomoću vještačke inteligencije.
Na pitanje da li će biti objavljen izvještaj američke vojske o bombardovanju škole u kojem je poginulo više od 175 ljudi, među kojima i učenice, Tramp je rekao da je to pitanje za vojsku i dodao da možda postoji razlog zbog kojeg izvještaj nije objavljen.
U obraćanju naciji Tramp je izjavio da SAD ostvaruju velike uspjehe u Iranu i da će rezultati tih aktivnosti vrlo brzo biti vidljivi.
Naveo je da SAD imaju najmoćniju vojsku na svijetu, koju je izgradio tokom prvog mandata i koju su, kako je rekao, sada primorani da koriste.
Si-En-En prenosi da Tramp razmatra naredne korake i dobija opcije o mogućem proširenju operacije američke vojske u Iranu.
Iranska revolucionarna garda saopštila je da je napala komandni centar za specijalne operacije SAD u Al-Tanfu u Siriji kao odmazdu za ubistvo iranskih vojnika u Iranšahru.
Garda je saopštila i da Iran zadržava punu kontrolu nad Ormuskim moreuzom i da se tim putem neće izvoziti nafta niti gas dok traju američki napadi.
Iran je tokom noći i jutra gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru kao odgovor na novi talas američkih napada.
Teheran navodi da su u Kuvajtu dronovima gađani položaji američkih snaga i centri za logističku podršku američke vojske. Kuvajt je prethodno saopštio da odgovara na raketne i napade dronovima iz Irana, dok su Bahrein i Katar potvrdili da su bili meta iranskih napada.
Iranska novinska agencija IRNA javila je da je najmanje sedam osoba poginulo u američkim napadima na mostove u Bandar Hamiru na jugu Irana.
Iranski državni mediji objavili su da su pogođeni aerodrom i više mostova u blizini Ormuskog moreuza.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je pokrenula novi talas vazdušnih napada na Iran, šesto veče zaredom, sa ciljem da umanji iranske vojne sposobnosti.
Iranski mediji prethodno su prenijeli da su se eksplozije ponovo čule na ostrvu Kešm, u Bandar Abasu i Čabahru.
Bi-Bi-Si prenosi da CENTCOM nije pomenuo mostove među više desetina iranskih vojnih meta koje je pogodio u najnovijoj rundi udara. CENTCOM navodi da su dronovi i brodovi gađali lokacije obalske straže i vazdušne odbrane, infrastrukturu vojne logistike i pomorske kapacitete.
Bi-Bi-Si navodi i da su američke rakete pogodile područje blizu ostrva Kešm, kao i Bandar Abas i Bušer, gdje se nalazi nuklearna elektrana.
Iran je potom saopštio da je izveo raketne i napade bespilotnim letjelicama na američke vojne ciljeve u regionu, uključujući baze u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
Prema navodima Teherana, gađani su radarski sistemi, komunikaciona infrastruktura, rezervoari goriva i objekti u kojima su raspoređeni američki vojnici.
Iranski mediji izvijestili su o više eksplozija u Bandar Abasu, Ahvazu, Konaraku, Siriku i na ostrvu Kešm nakon novog talasa američkih udara.
Iranski zvaničnici saopštili su da je u američkim napadima poginulo više od 30 civila i sedam pripadnika vojske, dok je oko 260 osoba ranjeno.
Poslije udara u blizini bolnica na jugu Irana evakuisano je više od 200 pacijenata, među kojima onkološki bolesnici i pacijenti na respiratorima.
Teheran je poručio da će u slučaju novih američkih napada na infrastrukturu uzvratiti udarima na infrastrukturne ciljeve širom regiona.
Savjetnik vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati izjavio je da niko ne može oduzeti Iranu kontrolu nad Ormuskim moreuzom.
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči optužio je SAD za kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija, ocijenivši da napadi na vitalnu infrastrukturu predstavljaju ratni zločin.
Iz Bijele kuće navode da Iran nastavlja razgovore sa SAD i da želi da postigne sporazum, dok je portparolka Karolina Livit optužila Teheran za najnoviju eskalaciju sukoba, navodeći da je Iran prekršio Memorandum o razumijevanju napadom na komercijalne brodove koji plove kroz Ormuski moreuz.
Komentariši