Uskoro bi svijet mogao ostati bez hroničnog manjka ljekara i nastavnika, zahvaljujući sve većoj primjeni veštačke inteligencije. Tehnologija, prema riječima jednog od najpoznatijih svjetskih inovatora, spremna je da popuni praznine u sektorima gdje stručnog kadra godinama nedostaje – od zdravstvene zaštite do obrazovanja.

Bil Gejts smatra da bi višegodišnji nedostatak ljekara i nastavnika uskoro mogao da postane stvar prošlosti, zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije (AI). U epizodi podkasta „People by WTF“, objavljenoj u petak, Gejts je izjavio:

– AI će doći i obezbijediti medicinski IQ, i više neće biti manjka ljekara. –

Dugogodišnji filantrop posvećen javnom zdravlju, Gejts je ukazao na ozbiljan manjak medicinskog osoblja u zemljama poput Indije i afričkih država, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema prošlogodišnjem izvještaju Američkog udruženja medicinskih koledža, do 2036. godine SAD bi mogle da se suoče s manjkom do 86.000 ljekara specijalista i ljekara opšte prakse.

Direktor za istraživanje radne snage u toj organizaciji, Majkl Dil, naglasio je da zemlji nedostaju stotine hiljada ljekara kako bi svi građani imali jednaku zdravstvenu zaštitu — uključujući manjine, one bez osiguranja i ljude koji žive u ruralnim područjima.

Uz rastuću starosnu populaciju, broj ljekara specijalizovanih za gerijatrijsku njegu je u padu, što je izazvalo upozorenja medicinskih radnika u martu da bi priliv starijih pacijenata mogao dovesti do krize u kvalitetu zdravstvene njege.

U cilju rješavanja ovih izazova, startapi koji razvijaju AI tehnologije za zdravstvo prikupili su milijarde dolara. Ove kompanije, među kojima su Suki, Zephyr AI i Tennr, nude rješenja kroz automatizaciju administrativnih zadataka kao što su fakturisanje i vođenje medicinskih bilješki, poboljšanje tačnosti dijagnoza i identifikaciju pacijenata za nove tretmane. Prema procjeni konsultantske kuće McKinsey, generativna vještačka inteligencija mogla bi da poveća produktivnost u zdravstvu i farmaceutskoj industriji za čak 370 milijardi dolara.

Slični izazovi postoje i u sektoru obrazovanja. Prema podacima američke federalne vlade iz 2023. godine, čak 86 odsto državnih osnovnih i srednjih škola prijavilo je probleme sa zapošljavanjem nastavnika za školsku 2023/24. godinu. Skoro 45 odsto škola navelo je da nemaju dovoljno osoblja.

U Velikoj Britaniji, jedna londonska srednja škola, David Game College, prošle godine je započela pilot-program u kojem se AI alati koriste umjesto pojedinih nastavnika. Dvadeset učenika koristi AI za učenje ključnih predmeta kao što su engleski jezik, matematika, biologija i informatika. Iako postoje bojazni da bi učenici mogli zloupotrijebiti AI za prepisivanje, brojni nastavnici su za Biznis Insajder izjavili da su optimistični u vezi s potencijalom generativne vještačke inteligencije da smanji obim posla i poboljša proces učenja — posebno u kontekstu sve većeg nedostatka nastavnika.

Gejtsova vizija ne zaustavlja se na zdravstvu i obrazovanju. On predviđa da će AI transformisati i fizičke poslove, uključujući radnike u fabrikama, građevinske radnike i čistače u hotelima.

– Ruke moraju biti zaista vješte da bi se ti poslovi obavljali. I mi ćemo to postići – rekao je Gejts za Biznis Insajder.

Tehnološke kompanije, poput Nvidije, ulažu znatna sredstva u razvoj humanoidnih robota sposobnih za manuelne zadatke poput pakovanja robe u skladištima ili čišćenja podova. Cilj je da se smanje troškovi rada i poveća efikasnost.

Gejts vjeruje da svijet ide ka budućnosti u kojoj će rad biti značajno smanjen ili će bar izgledati sasvim drugačije nego danas.

– Ljudi će moći da se ranije penzionišu, da rade kraće radne nedjelje – rekao je.

– Biće potrebno gotovo filozofsko preispitivanje pitanja: ‘Kako bi vrijeme zapravo trebalo da se provodi? –

Dodao je i da se i sam suočava s tim pitanjem:

– Teško je za nas – ja sam gotovo 70 godina proveo u svijetu u kojem je sve nedostajalo – da promijenimo način razmišljanja. –

Gejts je podsjetio i na prognozu ekonomiste Džona Mejnarda Kejnsa iz 1930. godine, koji je predvidio da bi tehnološki napredak mogao smanjiti radnu nedjelju na samo 15 sati. Gotovo jedan vijek kasnije, i pored ogromnih skokova u produktivnosti, većina ljudi i dalje radi oko 40 sati nedjeljno.

– Ne moram da radim – rekao je Gejts.

– Radim zato što hoću. Zašto? Zato što je zabavno. –