Izvještaj o napretku EU: Manjak interesa za proširenje dok Gruzija nazaduje

post-img Ursula fon der Lajen – Foto: EPA-EFE/JOHN THYS
Izvor: Radio Slobodna Evropa 31.10.2024. 10:53

Evropska komisija je 30. oktobra predstavila godišnji izvještaj o proširenju, kojim se analizira napredak zemalja koje teže članstvu u EU. Za razliku od prošlogodišnjeg izvještaja, kada su date istorijske preporuke za otvaranje pregovora sa Moldavijom, Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom, ovogodišnji izvještaj donosi manje vijesti i preporuka. U njemu su posebno oštro kritikovane političke prilike u Gruziji, dok su Moldavija i Ukrajina dobile određenu podršku za nastavak reformi, piše Radio slobodna Evropa.

Činjenica da je izvještaj objavljen tokom školskih praznika u Briselu, kada su mnogi zvaničnici odsutni, kao i to da je Evropska komisija prioritet dala izvještaju o civilnoj i odbrambenoj spremnosti, govori mnogo o trenutnom stavu EU prema proširenju.

Oštra kritika Gruziji zbog političkih i društvenih problema

U dijelu izvještaja koji se odnosi na Gruziju, Evropska komisija je zauzela oštar stav. Prema podacima EU, gruzijski parlamentarni izbori obilježeni su nepravilnostima, koje su vladajućoj partiji “Gruzijski san” donijele veliku većinu. Evropska komisija ukazuje da su Gruzijski zvaničnici donijeli kontroverzni zakon o “stranom uticaju”, nalik ruskom zakonu o “stranim agentima”, kao i zakon protiv LGBT prava. Izvještaj zaključuje da ukoliko Gruzija ne promijeni pravac djelovanja i ne uloži konkretne napore u ključne reforme, EU neće preporučiti otvaranje pregovora za članstvo.

Podsjećamo, Evropska komisija je prošle godine dala Gruziji devet uslova koje treba ispuniti, ali je ovogodišnji izvještaj zaključio da je postignut “beznačajan napredak”. Nedostaci u izbornom procesu, poput zastrašivanja i kompromisa oko tajnosti glasanja, također su istaknuti u preliminarnim nalazima OSCE-a, uz preporuku da Gruzija sprovede sveobuhvatnu izbornu reformu i uspostavi dijalog među političkim stranama.

Podjele unutar EU oko pristupa Gruziji

Podijeljenost unutar EU u vezi sa Gruzijom također je vidljiva. Dok je mađarski premijer Viktor Orban pohitao da čestita gruzijskim saveznicima, 15 evropskih ministara iz drugih zemalja EU izrazili su sumnju u poštenje izbora, ističući da Orban nije govorio u ime cijelog bloka. Ove podjele otežavaju donošenje potencijalnih sankcija za gruzijsko rukovodstvo, jer bi Mađarska, a moguće i Slovačka, uložile veto. EU trenutno razmatra i opciju ograničenja viznog režima za Gruziju, što bi zahtijevalo samo kvalifikovanu većinu glasova.

Plan za proširenje u Ukrajini i Moldaviji do 2025.

U pozitivnijem dijelu izvještaja, Evropska komisija nagovještava da bi Ukrajina i Moldavija mogle otvoriti pregovore o članstvu u EU već 2025. godine. Brisel je preporučio da Moldavija nastavi borbu protiv korupcije i oligarhije, dok je Ukrajini preporučeno da se fokusira na suzbijanje organizovanog kriminala i unapređenje zakonodavstva za zaštitu nacionalnih manjina.

Političke kalkulacije: Mađarska, Srbija i Ukrajina

Postoji i spekulacija o mogućoj političkoj trgovini unutar EU, gdje bi Mađarska mogla usloviti svoj pristanak za napredak Ukrajine u procesu pristupanja u zamjenu za otvaranje novih poglavlja za Srbiju. Mađarska, koja trenutno predsjedava EU, već treću godinu zaredom podržava otvaranje novih pristupnih poglavlja za Srbiju, dok mnoge članice EU sumnjaju u Beogradove bliske veze s Moskvom.

Albanija i Crna Gora blizu cilja

Među zemljama Zapadnog Balkana, Albanija i Crna Gora ostvarile su značajan napredak. Tirana je već otvorila svoj prvi klaster pristupnih poglavlja, a očekuje se otvaranje novih pregovaračkih oblasti u decembru. Crna Gora, koja je već otvorila svih 30+ poglavlja, mogla bi do kraja godine zatvoriti neka od njih, uz mogućnost završetka pregovora do 2026. godine, čime bi mogla postati prva nova članica EU u ovoj deceniji.

Problemi Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije

S druge strane, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina suočavaju se s ozbiljnim preprekama u napredovanju ka članstvu. Aplikacija Kosova čeka na razmatranje u Vijeću EU, a uslov za Sjevernu Makedoniju ostaje ustavna promjena prema zahtjevima Bugarske. Bosna i Hercegovina, iako na papiru bliža članstvu, suočava se sa zastojem zbog unutrašnjih političkih nesuglasica koje otežavaju imenovanje glavnog pregovarača i donošenje nacionalnog plana za usklađivanje sa zakonima EU.

Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije odražava manje optimizma i više upozorenja zemljama kandidatima, posebno onima koje se suočavaju sa ozbiljnim političkim i društvenim izazovima. U trenutku kada je EU suočena sa unutrašnjim podjelama i prioritetima, proširenje na istok i zapad Balkana nastavlja biti dugotrajan proces ispunjen mnogobrojnim izazovima i političkim kalkulacijama.

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku