Prije tačno 41 godinu, 8. februara 1984. godine, Sarajevo je postalo domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara, događaja koji će zauvijek ostati urezan u pamćenje svih koji su ga doživjeli. Bile su to igre koje su obilježile mnoge rekorde i koje su Sarajevo postavile na svjetsku mapu. Na igrama je nastupilo rekordnih 1.272 sportista iz 49 zemalja, a tokom 12 dana, od 8. do 19. februara, održano je 39 takmičenja u šest sportova i deset disciplina.

Odluku o organizaciji Igara Međunarodni olimpijski komitet donio je još 1978. godine u Atini, a Sarajevo je pobijedilo konkurenciju japanskog Sappora i zajedničke kandidature švedskih gradova Faluna i Göteborga. Za organizaciju Igara uložena su velika sredstva, a pripreme su trajale godinama. Rezultat tih priprema bile su izgrađene saobraćajnice, hotelski kompleksi na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) i u gradu, sportski centri kao što su Skenderija i Zetra, kao i žičare i ski-liftovi. Tokom priprema, grad i okolna naselja dobila su nove hotele, sportske sadržaje, ulice su obnovljene i asfaltirane, a novi studentski domovi u Nedžarićima. Nažalost, mnoge od tih infrastrukturnih investicija uništene su tokom ratnih godina.

Sarajevo je tokom tih dana postalo svjetski centar pažnje. Uoči samog početka Igara, 6. februara 1984. godine, pao je snijeg koji je prekrio grad, a sve građane, od radnika i vojske do sportista, podigao na noge. Sarajlije su spontano izašle na ulice sa lopatama, čisteći grad i spremajući ga za otvaranje Igara, dok je neslavnu pažnju privukla situacija kada je jedan građanin pokušao naplatiti 100 dolara Kirk Douglasovom za ćevape.

Otvaranje Igara pratilo je oko 60.000 Sarajlija na stadionu Koševo, dok je preko televizije ceremoniju gledalo oko dvije milijarde ljudi širom svijeta. Olimpijski plamen upalila je klizačica Sanda Dubravčić.

Svi učesnici Igara, ali i gledaoci, pamtiće te olimpijske igre po posebnim trenucima. Domaćinima je naročito bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu olimpijsku medalju koju je Jugoslavija osvojila na zimskim olimpijadama. Transparenti na skijalištima, na kojima je pisalo “Više volimo našeg Jureka nego domaćeg bureka”, odražavali su simpatije Sarajlija prema Franku.

Međutim, najveće zvijezde olimpijade bili su učesnici u umjetničkom klizanju. Britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean osvojili su zlatnu medalju, dok je istočnonjemačka klizačica Katarina Witt, kojoj je sarajevska olimpijada omogućila da postane jedna od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka, takođe osvojila zlatnu medalju.

XIV Zimske olimpijske igre ostale su u srcima svih koji su ih doživjeli, a Sarajevo je, kao domaćin, zasluženo steklo status jednog od najvažnijih olimpijskih gradova u istorijii.