Američki predsjednik Donald Tramp i njegovi savjetnici uoči napada na Iran umanjivali su rizike za globalna energetska tržišta, smatrajući da kratkoročni poremećaji u snabdijevanju naftom ne bi trebalo da zasjene cilj vojne operacije protiv iranskog režima, piše The New York Times.
Kako navodi taj list, Trampova administracija uveliko je pogrešno procijenila kako će Teheran reagovati na rat koji iransko rukovodstvo smatra egzistencijalnom prijetnjom.
Naftna tržišta i Hormuški moreuz
Dana 18. februara, dok je Tramp razmatrao hoće li pokrenuti vojne napade na Iran, američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je u intervjuu da ga ne zabrinjava mogućnost da bi predstojeći rat mogao poremetiti snabdijevanje naftom na Bliskom istoku i izazvati haos na energetskim tržištima.
Čak i tokom izraelskih i američkih napada na Iran prošlog juna, rekao je Rajt, tržišta su ostala relativno stabilna.
– Cijene nafte nakratko su porasle, a zatim su se ponovo spustile – rekao je.
Prema pisanju The New York Timesa, neki drugi Trampovi savjetnici privatno su dijelili slično mišljenje i odbacivali upozorenja da bi Iran ovoga puta mogao odgovoriti ekonomskim ratom zatvaranjem pomorskih ruta kojima prolazi oko 20 odsto svjetskog snabdijevanja naftom, prenosi Index.
Razmjere te pogrešne procjene postale su očigledne posljednjih dana, kada je Iran zaprijetio napadima na komercijalne naftne tankere koji prolaze kroz Hormuški moreuz, strateško usko grlo kroz koje moraju proći svi brodovi koji izlaze iz Persijskog zaliva.
Zbog tih prijetnji komercijalni promet u Persijskom zalivu gotovo je stao, cijene nafte naglo su porasle, a Trampova administracija počela je da traži načine kako da ublaži ekonomsku krizu koja je dovela do rasta cijena goriva u Sjedinjenim Državama.
Agresivniji odgovor Irana
Kako navodi The New York Times, razvoj događaja pokazuje koliko su Tramp i njegovi savjetnici potcijenili način na koji će Iran reagovati na sukob.
Teheran je odgovorio znatno agresivnije nego tokom junskog dvanaestodnevnog rata, lansirajući salve projektila i dronova na američke vojne baze, gradove u arapskim državama na Bliskom istoku i izraelska naseljena područja.
Američki zvaničnici morali su u hodu mijenjati planove – od hitne evakuacije diplomatskih predstavništava do pripreme političkih mjera za smanjenje cijena goriva.
Nakon zatvorenog brifinga Trampove administracije za američke zakonodavce u utorak, senator Kristofer Marfi iz Demokratske stranke na društvenim mrežama napisao je da administracija nema plan za Hormuški moreuz i da „ne zna kako da ga bezbjedno ponovo otvori“.
Unutar same administracije dio zvaničnika sve je pesimističniji zbog nedostatka jasne strategije za završetak rata. Međutim, prema navodima The New York Timesa, oprezni su da takve sumnje ne iznose direktno pred predsjednikom, koji i dalje tvrdi da je vojna operacija potpuni uspjeh.
Različite poruke iz administracije
Tramp je iznosio maksimalističke ciljeve, uključujući zahtjev da Iran imenuje novog vođu koji bi mu bio podložan.
Istovremeno su ministar vanjskih poslova Marko Rubio i ministar odbrane Pit Hegset govorili o užim, taktičkim ciljevima koji bi mogli omogućiti brži izlazak iz rata.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je da je administracija imala „snažan plan“ prije izbijanja rata i da će cijene nafte pasti nakon njegovog završetka.
– Namjerni poremećaj na tržištu nafte koji izaziva iranski režim kratkoročan je i nužan za dugoročnu korist – uklanjanje tih terorista i prijetnje koju predstavljaju Americi i svijetu – rekla je u saopštenju.
Izvještaj The New York Timesa zasniva se na razgovorima sa dvanaest američkih zvaničnika koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi mogli opisati privatne razgovore unutar administracije.
Pentagon priznao da ih je dio reakcije iznenadio
Ministar odbrane Pit Hegset u utorak je priznao da je žestoka iranska reakcija protiv susjednih država donekle iznenadila Pentagon.
– Ne mogu reći da smo nužno očekivali da će reagovati baš na taj način, ali znali smo da je to mogućnost – rekao je Hegset na konferenciji za novinare u Pentagonu.
– I mislim da je to pokazatelj očaja režima – dodao je.
Tramp je u međuvremenu pokazivao sve veće nezadovoljstvo zbog poremećaja u snabdijevanju naftom te je za Fox News izjavio da bi posade tankera trebalo da „pokažu malo hrabrosti“ i nastave plovidbu kroz Hormuški moreuz.
Neki vojni savjetnici upozoravali su još prije početka rata da bi Iran mogao pokrenuti agresivnu kampanju kao odgovor na napad i da će američko-izraelsku operaciju doživjeti kao prijetnju sopstvenom opstanku.
Tramp umanjivao rizik od rasta cijena nafte
Drugi savjetnici, međutim, vjerovali su da bi uklanjanje vrha iranskog rukovodstva moglo dovesti do dolaska pragmatičnijih lidera koji bi brzo završili rat.
Tramp je, kada je bio upozoren na mogućnost rasta cijena nafte u slučaju rata, priznao da takav rizik postoji, ali ga je umanjio kao kratkoročan problem koji ne bi smio zasjeniti cilj svrgavanja iranskog režima. Naložio je Rajtu i ministru finansija Skotu Besentu da pripreme mjere za slučaj naglog rasta cijena.
Zabuna oko pratnje tankera
Predsjednik o tim opcijama – uključujući političko osiguranje rizika uz podršku američke vlade i moguće pomorske pratnje tankera – nije javno govorio sve do više od 48 sati nakon početka sukoba.
Takve pomorske pratnje još nijesu realizovane i vrlo je malo vjerovatno da će biti. Ministar energetike Rajt dodatno je uzburkao tržišta kada je na društvenim mrežama objavio da je američka mornarica uspješno dopratila jedan tanker kroz Hormuški moreuz.
Objava je nakratko podigla berze i smirila tržišta nafte, ali ju je Rajt ubrzo izbrisao nakon što su zvaničnici administracije rekli da takve pratnje zapravo nije bilo. Tržišta su tada ponovo reagovala padom.
Napori za obnovu pomorskog prometa dodatno su zakomplikovani obavještajnim podacima prema kojima je Iran počeo pripreme za postavljanje mina u moreuzu. Iako je operacija bila tek u početnoj fazi, pripreme su zabrinule Trampovu administraciju.
Američka vojska sinoć je objavila da je napala 16 iranskih brodova za polaganje mina u blizini moreuza.
Politički pritisak u Vašingtonu
Dok sukob potresa globalna tržišta, republikanci u Vašingtonu sve su zabrinutiji da bi rast cijena nafte mogao potkopati njihove pokušaje da biračima predstave svoju ekonomsku politiku uoči izbora za Kongres.
Tramp je javno i privatno tvrdio da bi venecuelanska nafta mogla pomoći da se ublaže poremećaji izazvani ratom sa Iranom.
Administracija je u utorak objavila i plan za novu rafineriju u Teksasu, za koju zvaničnici tvrde da bi mogla povećati snabdijevanje naftom i spriječiti dugoročne poremećaje na tržištu.
Potraga za izlazom iz rata
Prema pisanju The New York Timesa, optimizam zvaničnika Bijele kuće da će pomorske rute ostati otvorene iznenađuje s obzirom na to da je Tramp prošle godine odobrio vojnu kampanju protiv jemenskih hutista, grupe povezane sa Iranom.
Hutisti su tada raketnim i dronskim napadima praktično zaustavili pomorski promet u Crvenom moru.
U objavi na društvenim mrežama prošlog marta Tramp je rekao da su ti napadi globalnu ekonomiju koštali milijarde dolara i poručio da „nijedna teroristička sila neće spriječiti američke trgovačke i ratne brodove da slobodno plove svjetskim morskim putevima“.
Od početka rata sa Iranom Tramp, međutim, nije slao jedinstvenu poruku. Njegovi saradnici privatno priznaju da ih frustrira nedostatak discipline u načinu na koji predsjednik javnosti objašnjava ciljeve vojne kampanje.
Tramp je u različitim izjavama govorio da bi rat mogao trajati duže od mjesec dana, ali i da je operacija „u suštini već završena“. Istovremeno je poručio da će Sjedinjene Države „nastaviti još odlučnije nego ikada“.
Tri cilja operacije
Rubio i Hegset su, međutim, posljednjih dana uskladili javne poruke oko tri glavna cilja operacije.
– Ciljevi ove misije su jasni – rekao je Rubio na događaju u Stejt departmentu u ponedjeljak.
– Uništiti sposobnost režima da lansira projektile – uništavanjem i samih projektila i njihovih lansera; uništiti fabrike u kojima se ti projektili proizvode; i uništiti njihovu mornaricu – rekao je.
Stejt department čak je te ciljeve objavio u obliku liste i istakao videosnimak Rubiove izjave na zvaničnim društvenim mrežama. Prema ocjeni The New York Timesa, takva prezentacija sugeriše da administracija možda priprema teren za relativno brz završetak rata.
Na svojoj konferenciji za novinare Tramp je tvrdio da je američka vojska već uništila iranske balističke projektile i mornaricu, ali je upozorio i na mogućnost još agresivnijih poteza ako iransko rukovodstvo pokuša presjeći svjetsko snabdijevanje energijom.
Metju Potinger, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost u Trampovoj prvoj administraciji, rekao je da je predsjednik signalizirao mogućnost da se odluči za ambicioznije ciljeve koji bi zahtijevali barem nekoliko sedmica borbi.
– Na konferenciji za novinare mogao sam čuti kako se vraća argumentu za nastavak borbi jer režim i dalje pokazuje da se neće dati odvratiti i pokušava zadržati kontrolu nad Hormuškim moreuzom – rekao je Potinger, danas predsjednik programa za Kinu u think-tanku Foundation for Defense of Democracies.
– Ne želi da se nađe u situaciji da mora voditi ‘nastavak rata’ – dodao je.
Skup rat
Potraga za izlazom iz sukoba postala je hitnija tokom vikenda, dok su cijene nafte nastavile da rastu, a američka vojska troši velike količine skupog streljiva.
Prema riječima zvaničnika Pentagona na nedavnim zatvorenim brifinzima u Kongresu, američka vojska potrošila je oko 5,6 milijardi dolara streljiva samo u prva dva dana rata.
Tri kongresna zvaničnika rekla su da je riječ o znatno većem iznosu i intenzitetu potrošnje nego što je ranije bilo javno objavljeno. Tu je brojku u ponedjeljak objavio i The Washington Post.
Iranski zvaničnici u međuvremenu ostaju prkosni i poručuju da će iskoristiti svoju kontrolu nad ključnim pomorskim pravcem kako bi primorali Sjedinjene Države i Izrael na povlačenje.
– Hormuški moreuz ili će biti moreuz mira i prosperiteta za sve – napisao je u utorak na društvenim mrežama Ali Laridžani, vodeći iranski zvaničnik za nacionalnu bezbjednost, pa dodao:
– Ili će postati moreuz poraza i patnje za ratne huškače.
Komentariši