Njemački parlament Bundestag izglasao je uvođenje dobrovoljnog vojnog roka od 2026. godine, uz obavezan upitnik za sve 18-godišnjake. Odluka dolazi nakon inicijative kancelara Fridriha Merca da stvori najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi i predstavlja značajnu promjenu u njemačkom pristupu vojsci.

Prema novom zakonu, od januara 2026. svi osamnaestogodišnjaci u Njemačkoj dobiće upitnik u kojem se pita da li su zainteresovani i spremni da se pridruže oružanim snagama. Popunjavanje formulara biće obavezno za muškarce, dok će za žene biti dobrovoljno.

Odluka Bundestaga izazvala je proteste učenika širom zemlje. Najavljeno je da će u petak u štrajk stupiti učenici u čak 90 gradova, izražavajući protivljenje ili sumnju prema zakonu. Organizatori protesta poručili su u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama:

– Ne želimo da provedemo pola godine života zaključani u kasarnama, obučavani u stroju i poslušnosti i učeći da ubijamo. Rat ne nudi nikakvu perspektivu za budućnost i uništava naše živote.

U Hamburgu se očekivalo oko 1.500 učesnika protesta, a direktori škola upozorili su roditelje da ne ispisuju djecu iz škole tog dana.

Njemački poslanici izglasali su zakon sa 323 prema 272 glasa za promjenu, čime je Njemačka postala najnovija evropska zemlja koja uvodi revidiranu vojnu službu. Sličan potez nedavno je najavila i Francuska, koja uvodi desetomjesečnu dobrovoljnu vojnu obuku za mlade od 18 i 19 godina.

Vlada navodi da će vojna služba ostati dobrovoljna koliko je to moguće, ali od jula 2027. svi osamnaestogodišnji muškarci moraju obaviti ljekarski pregled kako bi se procijenila njihova sposobnost za eventualnu vojnu službu. Ministar odbrane Boris Pistorijus istakao je da su univerzalni lekarski pregledi neophodni kako Njemačka u slučaju napada ne bi gubila vrijeme utvrđujući „ko je operativno sposoban da štiti domovinu, a ko nije“.

Trenutno Bundesver broji oko 182.000 pripadnika, a Pistorijus planira povećanje broja vojnika za 20.000 u narednih godinu dana. Dugoročni cilj je da se do ranih 2030-ih broj poveća na 260.000, uz oko 200.000 rezervista, kako bi se ispunili novi ciljevi NATO-a i ojačala njemačka odbrana.

Iako je plan zasnovan na dobrovoljnoj službi, Bundestag bi mogao razmotriti uvođenje obaveznog vojnog roka ukoliko se bezbjednosna situacija pogorša ili se prijavi premalo dobrovoljaca. U slučaju ratnog stanja, vojska bi mogla koristiti upitnike i ljekarske preglede kao bazu potencijalnih regruta.

Tokom mirnodopskih godina 1990-ih, Njemačka je smanjivala svoje oružane snage, dok je tokom Hladnog rata imala vojsku od gotovo pola miliona ljudi. Obavezni vojni rok ukinut je 2011. godine za vrijeme kancelarke Angele Merkel.

Merc sada, suočen sa potencijalnim prijetnjama iz Rusije i pod pritiskom tradicionalnog saveznika SAD, obećava obnovu Bundesvera i njegovo pretvaranje u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi. NATO zemlje su, podsjeća vlada, pod pritiskom Bijele kuće američkog predsjednika Donalda Trampa da povećaju izdvajanja za odbranu.

Dobrovoljna služba nudi platu od oko 2.600 eura mjesečno, dok će u Francuskoj dobrovoljci biti plaćeni najmanje 800 eura (700 funti) mjesečno.

Bundestag je istovremeno trebalo da glasa o reformi penzija, kojom bi državne penzije ostale na sadašnjem nivou do 2031. godine. Zakon je ključni dio koalicionog sporazuma između Mercovih konzervativaca i Socijaldemokrata, koji imaju tijesnu većinu od 12 glasova. Iako su mlađi članovi Mercove stranke prijetili pobunom tvrdeći da je plan finansijski neodrživ, opoziciona stranka Ljevica najavila je da će se uzdržati, čime koaliciji nije prijetila ozbiljna kriza.

Vladina kriza, čini se, za dlaku je izbjegnuta.