Američka administracija ponovo razmatra načine da teritoriju Grenlanda stavi pod svoju kontrolu, a među opcijama, prema navodima američkih medija, nisu u potpunosti isključeni ni vojni scenariji. Vlade Grenlanda i Danske, međutim, i dalje  i javno i u diplomatskoj komunikaciji  insistiraju na stavu da Grenland nije na prodaju.

U isto vrijeme, evropski lideri upozoravaju da bi eventualno jednostrano preuzimanje te teritorije od strane Sjedinjenih Država imalo ozbiljne posljedice po NATO. Još uvijek nije jasno kako bi ostale članice Saveza reagovale u slučaju da Washington odluči da silom nametne svoje rješenje. U zajedničkim porukama države poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije naglašavaju da Grenland pripada njegovom narodu i da o njegovoj sudbini treba da odlučuju njegovi građani.

Lideri grenlandskih političkih partija, uključujući i opoziciju, takođe su se oglasili zajedničkim saopštenjem. Oni su poručili da ne žele da budu Amerikanci niti Danci, već Grenlanđani, te da odluke o budućem statusu mora donositi narod Grenlanda. Mnogi stanovnici te teritorije već su ranije odbacili mogućnost da prihvate novac u zamjenu za ulazak u sastav SAD.

Pitanje novčanih isplata građanima Grenlanda kao potencijalnog sredstva za njihovo pridobijanje komentarisao je i američki predsjednik. Na navode da SAD razmatraju takav vid pristupa, on je odgovorio da „još ne govori o novcu za Grenland“, ostavljajući otvorenim prostor za dalja tumačenja.

Najviši diplomate Grenlanda i Danske koji se nalaze u Vašingtonu održali su sastanak sa zvaničnicima Bijele kuće, a tema razgovora bile su upravo recentne američke poruke i planovi. Istovremeno je saopšteno da će grenlandski parlament, Inatsisartut, prijevremeno zasijedati kako bi raspravljao o odgovoru na pritiske američke administracije. Datum sjednice još nije preciziran, iako se parlament poslednji put sastao u novembru, dok je redovna naredna sjednica bila planirana za 3. februar.

Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen zajedno sa još četiri lidera partija ponovo je odbacio ideju da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju, naglašavajući da takav koncept nema podršku političkih struktura na ostrvu.

Centralnu ulogu u aktuelnoj debati ipak ima američki predsjednik Donald Tramp, koji je više puta ponovio da, ukoliko Sjedinjene Države ne preduzmu korake, u budućnosti Grenland mogu preuzeti Rusija ili Kina. On smatra da je to razlog zbog kojeg Washington „mora nešto da uradi“ po pitanju te teritorije.

Tramp je naveo da bi volio da se sve riješi dogovorom, ali je upozorio da bi SAD, ukoliko „lakši način“ ne bude moguć, bile spremne da se okrenu „težem načinu“. On je dodao da je veliki poštovalac Danske i da su, kako je rekao, prema njemu bili veoma ljubazni, naglasivši da je „njihov fan“.

Američki predsjednik tvrdi da su ovi potezi, prema njegovom shvatanju, neophodni upravo zbog mogućnosti da Rusija ili Kina jednog dana pokušaju da zauzmu Grenland, što on vidi kao ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju Sjedinjenim Državama.

U Bijeloj kući se, prema pisanju američkih medija, razmatra čitav spektar opcija za jačanje američkog uticaja na Grenland, podstaknut obnovljenim interesovanjem za strateški važnu arktičku teritoriju koja se trenutno nalazi u sastavu Kraljevine Danske.