Britanska tajna služba MI5 suočava se s ozbiljnim optužbama nakon što je utvrđeno da je lagala na tri različita suda kako bi zaštitila nasilnog neonacističkog špijuna, poznatog kao agent Iks, koji je napao partnerku mačetom. Ova šokantna otkrića dovode u pitanje povjerenje u službe koje imaju zadatak da štite nacionalnu bezbjednost, a sve je izloženo javnosti zahvaljujući istraživačkom izveštavanju BBC-ja.

Kao što je izvještavao BBC, MI5 je koristila klauzulu strogo poverljivo u pokušaju da zadrži identitet ovog agenta u tajnosti, iznoseći tvrdnje pred sudovima da se služba pridržava svoje politike nepotvrđivanja niti poricanja identiteta doušnika. Međutim, istraživački novinari su tokom telefonskih razgovora sa službenicima MI5 saznali da je agent Iks, zapravo, bio agent tajne službe, što je potvrdio jedan od razgovora, a koji je službenik pokušao da prikrije.

Laži MI5 započele su još u prvom sudskom postupku, kada je vlada pokušala da spriječi BBC da izvještava o djelima agenta Iks. Prvi pokušaj je uspio, te su novinari bili zabranjeni da objave ime ovog stranog državljanina koji je bio povezan sa neonacističkim aktivnostima. Onda je uslijedilo ponavljanje tih laži na specijalnom sudu, na kojem je žena napadnuta mačetom – poznata pod nadimkom Bet – tražila odgovore o tome kako je MI5 postupala s tim agentom.

MI5 je ponovo iznijela laži tokom sudske revizije, koja je uslijedila, kada je Bet osporila odluku specijalnog suda. Na ovom suđenju, viši službenik MI5 je bio primoran da prizna da je zapravo imao zakonsko odobrenje da objavi identitet agenta Iks, što znači da je služba pogrešno primijenila svoju politiku u vezi sa zaštitom identiteta agenata.

Nakon što je BBC objavio originalnu priču o agentu Iks, generalni direktor MI5, ser Ken Mekalum, pozvao je generalnog direktora BBC-ja, Tima Dejvija, kako bi doveo u pitanje tačnost novinarskog izvještaja. Mekalum je tada izjavio da je priča bila netačna, što je, kako se pokazalo, bila ozbiljna greška. MI5 je kasnije pružila “bezrezervno izvinjenje” i preuzela odgovornost za iznošenje netačnih informacija pred sudovima.

Iako je MI5 sada priznala svoju grešku, pitanje je kako će se nastaviti istraga o tome šta su službenici znali o ovom slučaju i kada. Ministarstvo unutrašnjih poslova imenovalo je ser Džonatana Džonsa, bivšeg šefa pravne službe, za nezavisnog spoljnog revizora koji treba da istraži kako je došlo do lažnih dokaza.

Betin slučaj biće vraćen na specijalni sud, koji treba da istraži da li su njena ljudska prava prekršena od strane MI5, jer nije bila zaštićena od zlostavljačkog ponašanja od strane agenta Iks. Zabrinutost zbog povjerenja u dokaze MI5 raste, s obzirom na prethodne laži koje su se iznosile pred sudom.

BBC je izazvao dalji pritisak na MI5 kada je objelodanjeno da je zamjenik direktora MI5, poznat kao Svedok A, pružio lažne dokaze u vezi s telefonskim razgovorima i politikom nepotvrđivanja identiteta agenata. Sudija na Višem sudu je naveo da su relevantni dokazi koje je MI5 dostavila bili “lažni”, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost o pravilnosti postupanja MI5 u sudskim procesima.

Ministarka unutrašnjih poslova, Ivet Kuper, izjavila je da je jasno kako je pružanje netačnih informacija sudu ozbiljan prekršaj, ali je dodala da vlada i dalje podržava princip zaštite identiteta agenata. Iako je MI5 preuzela odgovornost, postavlja se pitanje kako će ova situacija uticati na povjerenje u sve tajne obaveštajne operacije i kako će se to odraziti na buduće sudske postupke u kojima će MI5 biti uključena.

Ovaj slučaj podiže ozbiljna pitanja u vezi sa transparentnošću MI5, i ukazuje na to da bi slični slučajevi mogli nastaviti da podstiču sumnju u integritet dokazivanja u sudovima, kao i u sposobnost službe da bude odgovorna za postupke svojih agenata, naročito kada su uključeni u ozbiljne zločine.