U Velikoj Britaniji izbili su neredi zbog brutalnog napada u kojem su tri djevojčice ubijene, a 13 osoba ranjeno, uključujući 11 djece, u plesnoj školi. Počinitelj, 17-godišnji Aksel Rudakubana, izazvao je ovaj stravičan incident u gradu Sautport, na engleskom primorju.

Grad Sautport, sa svojih oko 90.000 stanovnika, postao je poprište jednog od najtežih zločina prema djeci u istoriji Velike Britanije. Plesna škola, koja nosi ime popularne pjevačice Taylor Swift, pretvorila se u mjesto tragedije kada je Rudakubana, naoružan nožem, napao maloljetne polaznike. U ovom napadu život su izgubile tri djevojčice, dok je još 11 djece ranjeno, od kojih je petoro u teškom stanju. Dvije odrasle osobe takođe su teško ranjene.

Policija Velike Britanije ubrzo je objavila identitet napadača, rekavši da se radi o 17-godišnjem Akselu Rudakubani, britanskom državljaninu rođenom u Cardiffu, od roditelja porijeklom iz Ruande. Ovaj strašni zločin izazvao je talas protesta i sukoba građana s policijom, ali i međusobno.

Na društvenim mrežama pokrenuta je kampanja koja poziva na drakonsko kažnjavanje počinitelja. Međutim, spirala mržnje i netrpeljivosti u britanskom društvu ubrzo je dobila političku notu, uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana. Optužbe za porast kriminala i napada hladnim oružjem sve su glasnije, a mnogi tvrde da je ilegalna imigracija, koja je prema desničarima dostigla istorijske nivoe, glavni je uzrok ovakvih incidenata.

U jeku previranja, postavljeno je pitanje donošenja novog zakona koji bi posebno kažnjavao “islamofobiju”. Kritičari ovog predloga, uglavnom iz desničarskih krugova, tvrde da bi takav zakon mogao dovesti do diskriminacije hrišćana, kao još uvijek najveće religijske grupe u zemlji. Ričard Tajs iz Reform UK upozorava da je potreban reciprocitet kako bi se izbjegla diskriminacija hrišćana, dok premijer svaku debatu o ovoj temi označava kao krajnje desničarsku.

S druge strane, Laburisti su još 2019. godine izrazili podršku za uvođenje zakona protiv islamofobije, u znak solidarnosti s muslimanskim zajednicama u zemlji. Konzervativni poslanici, poput Kristofera Čopa, insistiraju na jednakosti pred zakonom bez ikakvih oblika pozitivne diskriminacije.

Ilon Musk i njegova platforma “X” našli su se na udaru kritika zbog uloge koju su društvene mreže imale u širenju informacija koje su doprinijele nasilju. Analitičari smatraju da su špekulacije na društvenim mrežama, podtaknute nedostatkom pravovremenih informacija od strane vlasti, dodatno raspalile gnijev među građanima.

Kritike na račun društvenih mreža nastavile su se analizom objava na platformi “X”, koje su sadržavale fotografije kreirane uz pomoć vještačke inteligencije, pozivajući na zaštitu djece. Takvi sadržaji, prema britanskom listu “Guardian”, doveli su do mobilizacije krajnje desnice koja nije viđena još od 2010. godine.

Endrju Rogovski, direktor Instituta za čovjeko-centričnu vještačku inteligenciju na Univerzitetu u Suriju, ističe da je zabrinjavajuće što svako može kreirati viralni sadržaj uz pomoć vještačke inteligencije. Direktor istraživačkog odeljenja u grupi za kampanje “Nada, ne mržnja”, Džo Mulhol, dodaje da se ovakvi materijali često dijele putem mreža raznih ekstremističkih grupa i pojedinaca.

Na kraju, potparol inicijative “Tehnologija protiv terorizma” kritikovao je i Tik-Tok, na kojem su postovi o napadu u Sautportu prikupili desetine hiljada pregleda, šireći informacije koje nisu bile dostupne putem tradicionalnih medija.

Britanski “Telegraph” piše da su nasilne scene rezultat netačnih postova na društvenim mrežama. Novinarka Miriam Kejts podsjeća na Arapsko proljeće i širenje dezinformacija putem društvenih mreža, ističući da brzina širenja lažnih informacija predstavlja ozbiljan sigurnosni problem u demokratijama.

Dok neki smatraju da su društvene mreže ubrzale gubitak povjerenja među građanima, drugi upozoravaju na rizike po građanske slobode, jer se dezinformacije često pokažu tačnima. U društvu sa niskim povjerenjem, otvorena debata o važnim pitanjima postaje sve teža, dok polarizovane online zajednice dodatno produbljuju podjele.

Ovaj tragični događaj u Sautportu pokazuje kako nedostatak pravovremenih informacija i širenje dezinformacija mogu imati ozbiljne posljedice po društvenu koheziju i sigurnost.