Izborom ljudi za novu administraciju, Donald Tramp je pokazao da je njegov cilj ne samo obnova američkih institucija, već i ozbiljan pokušaj preoblikovanja tih istih institucija, te sprječavanje bilo kakvog preispitivanja njegovih odluka. Odluka novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država da na ključne pozicije postavi ljude sa malo ili nimalo iskustva u vladinim institucijama, iznenadila je mnoge njegove saveznike, ali je jasno stavila do znanja da je Tramp odlučan u svojoj namjeri da testira i transformiše postojeći politički sistem.

Lojalnost kao ključna osobina za izbor u kabinet

Jedna od najvažnijih odlika Trampovih izbora je bespogovorna lojalnost, koja je postala apsolutni prioritet prilikom sastavljanja njegovog kabineta. Prije osam godina, tokom svog prvog mandata, Tramp je bio prisiljen osloniti se na savjete iz republikanskog establišmenta, piše “Financial Times”. Međutim, ovog puta, najveći dio podrške dolazi od ljudi koji su mu odani kroz MAGA pokret, među kojima se izdvaja grupa ključnih ličnosti: Džej Di Vens, izabrani potpredsjednik, Trampov najstariji sin Donald Mlađi, kao i Ilon Mask, poznati biznismen i najistaknutiji Trampov saveznik u svijetu tehnologije.

Mask je postavljen na novu poziciju u administraciji, zajedno sa Vivekom Ramasvamijem, kao glavni nosilac “Projekta Menhetn našeg vremena”, koji ima ambiciozan cilj smanjenja broja zaposlenih u saveznoj administraciji za čak 100.000 radnih mjesta. Ovaj projekt, prema Trampovim riječima, predstavlja njegov pokušaj da racionalizuje funkcije savezne vlade i smanji troškove uprave.

Neiskusni kandidati i kontroverze

Jedan od najiznenađujućih Trampovih izbora bio je imenovanje 42-godišnjeg kongresmena Meta Geca za ministra pravde, najvažniji pravni položaj u zemlji. Gec, bivši advokat, nikada nije radio u Ministarstvu pravde, niti bio tužilac, a čak je bio predmet istrage zbog navoda o trgovini ljudima. Iako je odbačena tužba protiv njega, izbor ovakvog kandidata mogao bi izazvati otpor među republikanskim senatorima. Džon Kornin, republikanski senator iz Teksasa, već je najavio da će pregledati izvještaj Kongresnog odbora za etiku u vezi sa Gecovim prošlim poslovima.

Tramp je takođe izabrao Tulsi Gabarad, bivšu demokratsku kongresmenku, za direktorku nacionalne obavještajne službe. Iako Gabarad ima malo iskustva u obavještajnom radu, Tramp je istakao njenu hrabrost i odlučnost u odbrani ustavnih prava. Gabarad je postala poznata po svojim kontroverznim stavovima o vojnoj intervenciji u Siriji i njenoj vezi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo brojne polemike.

Iako je izbor ljudi sa malo iskustva za tako važne pozicije izazvao kritike, Tramp je za ministra odbrane imenovao Pita Hegseta, komentatora na Foks njuzu i veterana, koji je poznat po svojim kontroverznim stavovima o ženama u vojsci i pitanjima rasnih politika u američkoj vojsci. Hegsetova protivljenja učešću žena u borbenim dejstvima i sumnje u profesionalnu promakciju vojnog osoblja na osnovu boje kože, izazvale su zabrinutost kod mnogih, uključujući i demokratkinju Tami Dakvort, senatoru iz Ilinoisa.

Marko Rubio i američka politika prema Kini

U konvencionalnijim nominacijama, Tramp je izabrao senatora Marka Rubija, jednog od najpoznatijih “jastrebova” u vezi sa spoljnim pitanjima, za ključne pozicije u administraciji. Rubio je poznat po oštrom stavu prema Iranu i Kini, a izbor njega za ministra spoljnog poslovanja signalizira mogućnost agresivnijeg stava prema Pekingu. Trampova politika prema Kini, koja se do sada bazirala na “upravljanju konkurencijom”, sada bi mogla da se okrene radikalnijem pristupu.

Lojalist na svim nivoima

Tramp se nije zaustavio na imenovanjima koja bi mogla izazvati kontroverze. Elize Stefanik, čvrsta Trampova pristalica, izabrana je za ambasadorku SAD u Ujedinjenim nacijama, dok je guvernerka Južne Dakote Kristi Noem postavljena za sekretarku za unutrašnju bezbjednost. Oba ova imenovanja potvrđuju Trampovu tendenciju da na ključne funkcije postavi ljude koji su dokazani lojalisti, a ne nužno najkvalifikovaniji kandidati.

Lojalnost umjesto stručnosti

Iako je uobičajeno da predsjednici biraju lojalne saveznike za ključne funkcije, Trampov fokus na lojalnosti umjesto stručnosti stvorio je radikalnu promjenu u političkoj dinamici. Ovaj pristup može imati dugoročne posljedice, jer bi mogao dovesti do smanjenja efikasnosti vlade, ali i stvaranja sistema u kojem će lojalnost biti presudna za napredovanje u administraciji.

Trampova administracija, sa naglaskom na lojalnost umjesto stručnosti, najavljuje period ozbiljnih političkih i institucionalnih preoblikovanja u Sjedinjenim Državama. Iako su neka od Trampovih imenovanja izazvala sumnje zbog nedostatka kvalifikacija, predsjednik je jasno stavio do znanja da je cilj njegove administracije promjena američkog političkog sistema prema vlastitim potrebama i interesima.