Hrvatska je juče diplomatskom notom ambasadu Crne Gore u Zagrebu obavijestila da je proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika u Skupštini, te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade, nepoželjnima na svojoj teritoriji.

Hrvatski mediji su promptno reagovali na ovu vijest, naglašavajući ozbiljnost situacije i moguće posljedice za evropske ambicije Crne Gore.

Naslovi poput “Hrvatska ovakvu Crnu Goru neće pustiti u EU” dominiraju, odražavajući sve veću zabrinutost u hrvatskoj javnosti.

Vlada Crne Gore se još uvijek nije izjasnila na upućenu diplomatsku notu.

Bili ste upozoreni, poruka je Hrvatske Crnoj Gorio odnosno dijelu tamošnjih političara prosrpske orijentacije koji su proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoji zbog nedavne rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je bio povod za odłuku, ali i šire,zbog stalnog rada na destabilizaciji odnosa dvije država i zbog neprijateljskih i provocirajućih poteza, piše Večernji list.

Hrvatska je, kao što je i najavila, čekala trenutak za reagovanje, a  kako je Večernji prije objavio – na raspolaganju joj je bilo više opcija, pa i ova za kojom je posegla sad, nekoliko dana nakon što je u Crnoj Gori potvrđena nova, rekonstruirana vlada Milojka Spajića, u koju su, naprimjer, odbili da uđu Hrvati.

Ipak, i u ovome se vidi  da Hrvatska dijeli Crnu Goru na proevropski, politički dio koji treba podržati i na dio koji je sad pod udarom, otkuda dolazi destabilizacija i koji se naslanja na Srbiju.

Mandić: lznenađeni smo

Hrvatska je juče notom ambasadu Crne Gore u Zagrebu izvijestila da je Hrvatska proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika u Skupštini i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade, nepoželjnima u Hrvatskoj zbog “sistematskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrasnjea političke svrhe”

Večernji dalje piše da je proglašavanje nekoga,  diplomata ili političara nepoželjnim ili persona non grata vrlo je ozbiljan čin i da predstavlja najoštriji protest. Po pravilu na takav potez država iz koje dolaze nepoželjni odgovara protivmjerom, proglašavajući nepoželjnima osobe istog ili sličnog ranga, no juče je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u odgovoru na pitanje poslanika kazao “”kako su iznenađeni, ali da neće biti mjera reciprociteta”.

Kad je Hrvatska 2018. zbog provociranja proglasila nepoželjnim srbijanskom ministra Aleksandra Vulina, Srbija je kao protivmjeru nepoželjnim proglasila ministra Damira Krstičevića.

Hrvatska je isto učinila s trećim sekretara ambasade Rusije, nakon napada na ruskog državljanina Sergeja Skripala, ali Hrvatska u Moskvi nije imala trećeg sekretara pa je Rusija donijela odluku da se kao persona non grata proglasi Rina Eterović Goreta, tadašnja šefica kabineta ministrice Marije Pejčinović Burić.

Slično je bilo i kod protjerivanja ruskih diplomata, njih 20-ak, iz Hrvatske početkom agresije na Ukrajinu, kad je kao proporcionalnu protivmjeru nepoželjnim proglašeno pet hrvatskih diplomata. Do zaključenja ovog broja, Crna Gora nije službeno odgovorila na hrvatsku notu, piše Večernji.

Ono čega je bilo su bili ironični komentari pogođenih, poput onoga Milana Kneževića, koji se pozvao na svog đeda koji je “poginuo 1945. oslobađajući Karlovac od ustaša i nacista”‘ te dodao kako će ga “ubiti žena jer im je propala rezervacija za Rovinj.”

U noti koju je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova poslalo službenoj Podgorici kaže se kako “žale što je većina u Skupštini Crne Gore odlučila da zanemari konstantne pozive Hrvatske da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i europski put Crne Gore.U tom kontekstu djelovanje spomenutih političkih aktera posebno se izdvaja, a njihovo postupanje nikako se ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu niti je skladno deklarisanomcilju članstva u EU”.

Dobrosusjedski odnosi jedan su od ključnih elemenata procesa proširenja i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, skladno pregovaračkom okviru EU za Crnu Goru. Hrvatska podržava europsku Crnu Goru i očekuje da će se ponašati u skladu s evropskim vrijednostima.