Na današnji dan, prije tačno 22 godine, Srbija je ostala bez Zorana Đinđića, premijera koji je svojim radom i političkom filozofijom pokušao da preokrene sudbinu zemlje. Ubistvo Đinđića 12. marta 2003. godine, ispred zgrade Vlade Srbije, ostavilo je dubok trag na političkom pejzažu zemlje i Balkana. Taj tragični događaj nije bio samo gubitak jednog lidera, već trenutak koji je simbolizovao, nažalost, mnogo dublje probleme koji su mučile Srbiju i ali i cijeli region.

Zoran Đinđić je bio lider koji je vjerovao u promjene, u reforme, u modernizaciju. Bio je političar koji je jasno stavio do znanja da Srbija treba da krene putem Evropske unije, i to ne samo kao ekonomski cilj, već i kao šansa za društvene promjene. U eri post-konfliktne Srbije, Đinđić je bio jedan od rijetkih koji je prepoznao važnost pravde, vladavine prava, borbe protiv korupcije i izgradnje institucija. Njegov cilj je bio stvaranje stabilne, evropske i moderne Srbije, a njegova smrt, pored toga što je šokirala naciju, ostavila je mnoge projekte, reforme i ideje nedovršene.

Đinđić nije bio političar koji je bio voljen od svih, niti je bio političar koji je bez greške vodio svoju zemlju. Međutim, ono što ga je izdvajalo bio je njegov hrabar pristup suočavanju s problemima. Nije bježao od teških tema – od borbe protiv organizovanog kriminala, preko privatizacija, pa sve do unaprjeđenja obrazovnog sistema. Bio je lider koji je želio promjene, čak i kada je znao da će one biti teške i da će izazvati protivljenje. Uprkos svim izazovima, njegov cilj je bio jasan: bolja, stabilnija, proevropska Srbija.

Iako je bio na čelu zemlje samo kratko, Đinđić je postavio temelje za mnoge reforme koje su trebalo da slijede. Nažalost, te reforme su često nailazile na otpor, i nije bilo lako sprovesti sve što je zamislio. Iako su odgovorni za njegovo ubistvo uhapšeni i osuđeni, pitanja šta je sve stajalo iza tog zločina i koji su politički, ali i drugi, interesi bili u igri ostaju otvorena.

Danas, 22 godine nakon njegove smrti, pitanje koje se postavlja nije samo šta je mogao da postigne Đinđić, već i šta smo mi kao društvo učinili da nastavimo ono što je započeo. Mnogi od ciljeva koje je postavio još uvijek čekaju da se ostvare. Iako je Srbija danas dalja od mnogih njegovih ambicija, Đinđićev put ka modernizaciji, i dalje ostaje inspiracija za sve one koji vjeruju u promjene. On nije bio političar koji je tvrdio da je sve lako ili brzo, već je vjerovao da promjene zahtijevaju vrijeme, hrabrost i odlučnost.

Iako je Đinđić bio lider Srbije, njegova politika i vizija imale su snažan uticaj na cijeli region. U trenutku kada su zemljama Balkana bili potrebni pravi lideri, Zoran Đinđić je bio jedan od rijetkih koji je vjerovao u saradnju među zemljama Balkana, u regionalnu stabilnost i pomirenje. U to vrijeme, kada su prošli sukobi još uvijek imali snažan uticaj na međususjedske odnose, Đinđić je bio ključni akter u promovisanju regionalne saradnje i evropskih integracija. Nažalost, smrt Zorana Đinđića nije samo prekid njegove lične misije, već je, na neki način, usporila i regionalne procese pomirenja i saradnje.

Danas, dok se sjećamo Zorana Đinđića, postavljamo pitanje: šta je on zapravo značio za nas, a šta možemo da uradimo da nastavimo njegovu borbu? Da li smo kao društvo spremni da preuzmemo odgovornost za promjene koje je započeo, i da li ćemo odustati od njegovih ciljeva, ili ćemo im dati šansu da zažive? Đinđić je bio političar koji je vjerovao da Balkan može ići naprijed i biti dio evropske porodice naroda. Na nama je da ispunimo taj potencijal i nastavimo njegov put, a sjećanje na njega ostaje kao podsjetnik na to šta smo mogli da postignemo i šta još uvijek možemo.

Zoran Đinđić nije bio savršen, ali njegova borba za promjene, njegov stav o modernizaciji Srbije i Balkana, i dalje nas poziva na akciju i razmišljanje o tome šta znači biti lider u vremenu kad se zemlje suočavaju s velikim izazovima. Na ovaj dan, prisjetimo se ne samo njegove smrti, već i onoga što nam je ostavio: ideje, vrijednosti i put koji još uvijek može da nas vodi ka boljoj budućnosti.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7