Počelo je sa abakusom. Nizanje kamenčića bilo je i zabavno i korisno. Neko je sabrao dva i dva i time dokazao da zbir nije ni tri, ni pet ni sedam. Ali, to je bilo u neka davna vremena.

Abakus je vremenom usavršavan, a svi pamtimo njegov, ako ne puno napredniji, onda zanimljiviji oblik po imenu računaljka, jednako koristan i za dobijanje tačnog rezultata i za vježbanje moždanih vijuga.

Onda se pojavio kalkulator. Veliko dostignuće koje je olakšavalo proces ne samo osnovnih računskih operacija, već i izračunavanje korijena, procenta i sl.

Na kraju, mi smo dobili priliku da svjedočimo najnovijem naučnom dostignuću – čarobnom kalkulatoru.

Ovaj vrhunski pronalazak na polju različitih srodnih i manje srodnih nauka i naučnih disciplina odlikuju, kako bi se reklo, futurističke karakteristike.

Pojavio se, naizgled, niotkuda i unio radost među vaskoliku javnost nudeći ono što nijedan drugi poznati uređaj do tada nije mogao.

Lak za upotrebu. Samo se ukuca trenutna zarada, zamisli želja i kalkulator pokaže ono o čemu duša sanja.

Potom, tvoje je samo da gledaš tu cifru i zamišljaš kako ćeš rasporediti novce kada ih jednom dobiješ, da li ćeš kupiti kravu, automobil ili uplatiti putovanje na neku egzotičnu destinaciju.

I tako živiš radujući se i iščekujući da prođe godina do ostvarenja tvog sna.

Abakus i računaljka su prevaziđeni, ali ni obični kalkulator koji je još uvijek u upotrebi i u svim drugim situacijama pokazuje apsolutnu primjenjivost, ovdje nije u stanju ispratiti računicu. Ne treba da čudi, jer ako želimo napredak, treba da povjerujemo da 2+2 ne moraju uvijek biti četiri.

Ispostavilo se da je od samog početka, dakle od otkrića abakusa, sve pogrešno postavljeno. Trebalo je da prođu vijekovi i da dođe do otkrića čarobnog kalkulatora kako bismo shvatili da računske operacije, a time i sve što se temelji na njima, nisu potpuno ispravne. Posebno smo griješili u računanju procenata, jer njihov rast se računa po dvostrukim pravilima. To je potpuno logično kada se upari sa novootkrivenom ekonomskom kategorijom – minimalna prosječna zarada.

Dakle, npr, 25 odsto na polju zarada nema vrijednost koju bi običan, zastarjeli kalkulator pokazao, već ima snažan i veliki iznos kojem je dovoljno da se iskaže sa 6 odsto.

S druge strane, na planu inflacije, snaga procenata u čarobnom kalkulatoru slabi, pa je za iskazivanje iste potreban visok  procenat, koji, logično, prate visoke cijene, ali ne i slabljenje kupovne moći.

Nije lako za razumjeti, ali velika otkrića su uvijek takva.

To što sada  za određeni novčani iznos više ne možete kupiti ni piliće, a kamoli kravu, niti neki polovni automobil prezreo za registraciju, nije stvar objektivnih okolnosti nego spinovanja pojedinih medija, političara, analitičara, i sl.

Dakle, samo zamislite želju, otvorite čarobni kalkulator…..ah, pa nema ga više?! E, onda ništa!

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7