Kučke planine su smještene sjeveroistočno od Podgorice. Jednim dijelom se nalaze u graničnom pojasu prema Albaniji. Na izvjestan način predstavljaju nastavak Prokletija. Pružaju se od planine Vile (ispod koje leži Rikavačko jezero) pa sve do Komova. Uglavnom su to kamenite planine, surove, sa minimumom vegetacije. U podnožju svake se nalaze ostaci brojnih katuna kojih je, na ovim prostorima, do devedesetih godina prošlog vijeka bilo poprilično. Na prostoru Kučke krajine ima dvadeset vrhova visine preko 2000 mnm. Ni one nekoliko metara niže nisu manje zahtjevne za uspon, niti su pogledi sa njih manje lijepi.

Dvije planine na ovom prostoru odskaču od ostalih. Kao da su nekom greškom upale u ovo more kamena. To su Maglič i Crna planina. Njih uglavnom čine travnate površi, sa ponekim kamenitim djelićem.

Tokom različitih godišnjih doba Crna planina mijenja boje i nijanse, ali crna nikad nije jedna od njih. Ime nije dobila po boji, to je sigurno. Postoji legenda po kojoj je otac kojem je dijete stradalo od ujeda zmije na ovoj planini vrisnuo: “Crna planino, crna li si!” Tako je, kažu, ova prelijepa planina postala i ostala “crna”.

Njen dugački greben se pruža pravcem istok–zapad. Na istoku se na Crnu planinu nadovezuje Maglič koji je viši od nje. Poprečni prevoj Kozelj povezuje Crnu planinu i Kurlaj, koji pripada Komovima.
Fali joj dva metra do famoznih 2000 metara. Razlika koja nepotrebno neke vrhove stavi u zapećak.

S obzirom na dužinu grebena Crne planine, na nju se može popeti na više načina. Ne postoji nijedna markirana staza. Najčešće se penje od katuna Bušat do kojeg se stiže od Mokre. I od Bušata se na greben Crne planine može popeti na više načina. Ovo je rijetka planina gdje bez opasnosti možeš da istražiš i otkriješ svoju ličnu najpogodniju stazu za uspon na njene vrhove.

Sa Crne planine se najbolje vide ostale planine masiva Žijevo (Kučke planine): Štitan, Surdup, Pasjak, Torač, Šila, Treskavac, a prije svih Maglič. Odlično se vide i Planinica i Komovi. Sa Crne planine pogledom se može dobaciti i do Kamenika, Prekornice, Moračkih planina. Vermoša i vijenac Prokletija koji se nalazi sa albanske strane takođe se odlično vide.

Crna planina je lijepa tokom čitave godine, ali je najljepša u kasno proljeće zbog prelijepih divljih orhideja koje možete vidjeti tokom uspona. Drugi termin za preporuku je jesen kada bi joj najviše odgovarao naziv šarena planina. Međutim, mnogo zavisi i od toga kako će vas vrijeme poslužiti. Hoće li biti vedro i bistro.

Nije daleko od Podgorice i jednostavna je za uspon, a uživanje tokom šetnje po njenom grebenu je neprocjenjivo.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7