Dečić je uzvišenje koje se nalazi jugoistočno od Podgorice, u neposrednoj blizini Tuzi. Većina ljudi bi Dečić nazvala brdom. Međutim, po definiciji planina je svako uzvišenje više od 500 metara nadmorske visine. Tako da Dečić sa svojih 650 visinskih metara nije brdo već planina.

Dečić je rijetko pokriven snijegom pa je dostupan i u zimskom periodu. Oni koji nemaju opremu i želju za penjanjem po snijegu na Dečiću mogu da održavaju penjačku kondiciju i tokom zimskog perioda. No iako se čini da je uspon na Dečić lagan, nije tako. Do vrha je potrebno proći nešto više od 4 kilometra u jednom pravcu i popeti se visinskih 600 metara. Toliko iznose usponi i na mnoge popularnije vrhove. Postoji markirana staza, ali je teren veoma izazovan. Na Dečiću samo s proljeća ima rijetke vegetacije i tek mjestimično može da se vidi usamljeno drvo.

Pojedini prizori podsjećaju na Orjen ili Maganik jer kamenje i stijene, tokom vjekova oblikovani djelovanjem sila prirode, imaju izuzetne oblike kojima ne možemo da se ne divimo.

Dečić je usamljeno uzvišenje u ravnici pa se pogled sa njegovog vrha pruža nadaleko. Sa Dečića se vidi veliki dio Zetske ravnice. Od naseljenih mjesta vide se Tuzi, Šipčanik i Podgorica sa okolinon. Tek odavde se može vidjeti koliku površinu obuhvataju vinogradi “Plantaža”. Kad je lijep dan i bistar vazduh uočavaju se brojne planine jugoistočno od vrha: Brotnjik, Lisac, Prekornica, Garač, Lovćenski masiv, Rumija.

Sjeverno i sjeveroistočno mogu se vidjeti južni dio Prokletija, kanjon Cijevne, Suka, masiv Žijeva (Kučke planine).

Posebnu pažnju plijeni Skadarsko jezero sa Humom Tuškim. Treba imati sreće da se dođe u vrijeme idealnog položaja sunca kako bi se dobro vidjelo jezero, a i napravila dobra fotografija. Ali, u svakom slučaju, pogled na jezero je izuzetan.

Preporuke iskusnih planinara glase da je od sad pa do sredine proljeća idealno vrijeme za uspon na Dečić. Ako ne bude padavina krenite već sljedećeg vikenda.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7