Orjen se nalazi na krajnjem jugozapadu naše zemlje. Dijelimo ga sa susjedima: Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. To je najviša planina primorskog pojasa Dinarida.

Orjen se nalazi u dijelu, ne samo naše zemlje, već i Evrope, sa najvećom godišnjom količinom padavina, ali je bezvodan, jer nema izvora. Voda od padavina se ne zadržava na površini već propada kroz krečnjačke oblike reljefa koji krase Orjen. Ti reljefni oblici su fascinantni i predstavljaju ono što ovaj masiv čini osobenim. (Dijelom mu se može primaći Maganik, posebno sa Treštenim vrhom).

Iako nema vode, Orjen nije samo kamenit. Na njemu raste endemska četinarska vrsta munika. Zbog mnogo kiša, na Orjenu su česta pojava i gromovi koji izazivaju požare, pa stradaju stoljetna stabla munike koje još dugo opstaju kao skulpture.

Orjen ima 6 vrhova iznad 1800 metara. Najviši vrh je Veliki (Zubački) Kabao koji je visok 1894 metra. Nalazi se na teritoriji naše zemlje.

Do ovoga vrha se može popeti iz Vrbanja, pri čemu treba prepješačiti desetak kilometara hoda u jednom smjeru i popeti se preko 8oo visinskih metara, a može se doći dobrim terenskim autom do prevoja Orjen Sedlo odakle se penje oko 300 visinskih metara.
Put do Orjen Sedla, koji je produžavao ka Crkvicama, pravili su Austrougari krajem 19. vijeka. Ovaj put je povezivao Herceg Novi i Grahovo, a šire – primorje sa zaleđem.

Najviši vrh Subre visok je 1679 metara, ali zahvaljujući nevjerovatnim reljefnim bravurama Subra nije ništa manje popularna od najvišeg vrha Orjena. Možda i više. Tokom uspona na Subru sa južne strane prolazi se pored Subrinih platoa i Vilinog gumna, koji predstavljaju remek djela prirodnog vajarstva. Penjući se ka vrhu sa sjeverne strane stiže se do Subrinog amfiteatra koji nikoga ko uspije do njega da dođe ne može da ostavi ravnodušnim.

Orjen je dobio status Park prirode 2018. godine. Postoji mnogo markiranih staza. Osim dva već pomenuta, atraktivni vrhovi su Odijevo, Radoštak, Reovačke grede, Ćedilo, Velji vrh. Ovaj posljednji je najviši vrh istočnog dijela Orjena. I do njega (skoro do vrha) vodi put iz austrougarskog perioda, koji od Crkvica vodi ka Ledenicama i Risnu. Ko pođe na ovu turu shvatiće zašto pojedini Orjen zovu „kameno more“.

Ovu vrstu terena karakteriše i pojava jama, pa penjanju po Orjenu treba pristupiti sa puno opreza.

Sve planinarske staze na Orjenu su veoma dobro markirane. Ko se pridržava markacija – bezbjedno će se vratiti na početnu tačku. Inače, staza od Orjen Sedla do Zubačkog kabaa je prva markirana planinarska staza na prostoru naše zemlje. Uređena je krajem 19. vijeka, po želji austrougarskog prestolonasljednika, princa Rudolfa Habzburga, koji je bio ljubitelj prirode, planinar i ornitolog.

Najbolji period za obilazak vrhova Orjena su proljeće i jesen, ali može i zimi (dok ne padne snijeg). Park prirode “Orjen” i planinarsko društvo Subra često organizuju zanimljive ture i još zanimljivije manifestacije koje je šteta propustiti.

Jedan savjet za kraj: nikad ne krećite na Orjen prije nego što dobro provjerite vremensku prognozu. Svaka planina je ćudljiva i može da vas iznenadi naglom promjenom vremena, ali ni jedna kao Orjen.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7