Jedan od pseudo-kulturnih obrazaca, koji decenijama zauzima našu javnu scenu, kad kažem „našu“, pritom mislim na svebalkansku jeste kulturno-muzički fenomen zvani turbo folk. Sam naziv je skovao kontraverzni muzičar Rambo Amadeus. Naziv „turbo folk“ u stvari je zastario, tako da se danas sve više uvija u neku pop varijantu. Pa da nabrojimo neke faze ovog kulturnog fenomena.
Prva faza je i najkvalitetnija. Seže u period srednjeg komunističkog doba. Ovo bi se prije moglo nazvati i pretečom turbo folka. Tu spadaju izvođači poput nikad prežaljenog Tome Zdravkovića, zatim Lepe Lukić, Silvane Armenuluć i Tozovca. Ovaj period karakteriše pijančenje i povraćanje komunističkih funkcionera iz ćoškova kafana, koji već intuitivno osjećaju da se bliži kraj velikog vođe Tita. To je vrijeme kockastih, kariranih stolnjaka naslijeđenih još od ranijeg kafanskog perioda.
Možda je dobra ilustracija dekadencije tadašnjeg sistema scena iz filma “Outsider“, gdje grupa pankera pije do stola sa predstavicima tadašnje vlasti, tačnije policije. Pošto dolazi do razmimolaženja u muzičkim ukusima, jedan od pankera, koga glumi sada preminuli Davor Dujmić, dolazi u sukob sa dotičnim narodnjakom, koji pjevuši pjesmu „Vino piju, age Sarajlije“. Inače, ovu pjesmu je prepjevao legenda jugoslovenske ili jugoslavenske rok scene Džoni Štulić.
Drugi period obilježavaju, uporedo sa prvim, muzičari poput Lepe Brene, koja je najupečatljivija. Pojavljuje se i u brojnim filmovima komunističkog lažnog raja. Tu je, naravno, i prezgodna Snežana Savić, koja se pojavljuje i u “Boljem životu“. Onda taj period karakterišu i Sneki, Vesna Zmijanac i Zorica Brunclik.
Treći period brzo dolazi, već krajem osamdesetih i početkom devedesetih, i intezivno će trajati sa tadašnjim dens-pop-rep zvijezdama čitavu deceniju vladavine Slobodana Miloševića i Mirjane Marković. Tu brzu popularnost stiču Džej, sa prepjevanim hitom od AC/DC-ija hard rok benda “Thunderstruck“, a u Džejovoj varijanti „Mrak, mrak“. U isto vrijeme pojavljuje se i naizgled nevini devojčurak sa hitom „Cvetak-zanovetak“ — Svetlana Ceca Veličković, nešto poslije Ražnatović.
Kako se rat na prostoru bivše Jugoslavije rasplamtavao, dolazi do sve više turbo brzih hitova i izvođača. Možda je najpoznatiji primjer otpora sankcijama Ujedinjenih nacija pjesma Mitra Mirića “Ne može nam niko ništa“, koja se pojavljuje i u kultnoj sceni filma Srđana Dragojevića “Rane“. Tu onda brzo dolaze i Dara Bubamara, Jami, Vendi.
Tako dolazimo i do godine 1993. Kažu da se nikad nije više pjevalo. Sa potpisivanjem Dejtonskog sporazuma turbo folk ide u blagu ilegalu. Zamjenjuju ga dens i rep muzičari, pod uticajem svjetske scene, poput bendova Prodigy, Snap i Dr. Alban. Paralelno sa ovom scenom odvijali su se i čuveni studentski protesti 1996–97.
Rok postaje muzika otpora „poseljačenju“ i ratovima još od početka devedesetih, sada se to intenzivira. Sve ovo predvode na opozicionom radiju B92 bendovi koji su se pojavili početkom devedesetih i naslednici su pank i njuvejv muzičara, poput čuvenog Ekv-a, Partibrejkersa, Električnog orgazma, Idola, a tu su i Darwood Dub, Kanda, Kodža i Nebojša, Plejboj, Veliki Prezir, Kristali, čiji je vokal Dejan Gvozden – preminuo, nažalost, prije par dana.
Nakon dugogodišnje borbe i pada Slobe, ili Slobe kako god, svi očekivahu poboljšanje materijalnog statusa, ulazak u EU i poboljšanje kulturne politike. A desilo se nešto sasvim, sasvim drugo. Ispostavilo se da je kultura za vrijeme Slobe bila još i dobra. Takođe je postojala i opštenarodna nada.
Potom su se pojavili Seka Aleksić, Tina, Jelena Karleuša je već devedesetih napravila imidž i itd. Neću da potcjenjujem ove izvođače, ali očekivalo se na mejnstrim sceni nešto drugo. A mi, mislim, Srbija i Crna Gora ostali smo u tranzicionom i posttranzicionom lavirintu iz koga nikako da izađemo. Pojavljuju se stalno nove zvijezde, pojavili su se i rijaliti programi i itd. Ne znam na kraju šta da kažem; možda bi na brutalan način sve prikazao debi film jedne naše mlade rediteljke, “Klip“.
Eto, tako…
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7
Komentariši