“Mumijevi” – crtać i književno djelo koje ne potcjenjuje djecu

post-img
autor-img Piše: Mijazaki 07.06.2025. 08:36
  1. Postoje likovi iz djetinjstva koji u nama ostaju mnogo duže i taj se osjećaj ne može objasniti prostom nostalgijom. Među njima, makar je to u mom slučaju, bez sumnje spadaju “Mumijevi” – neobična bijela stvorenja nalik na nilske konje, koje je stvorila finska književnica i slikarka Tuve Janson.

Ono što na prvi pogled izgleda samo kao bajka za djecu, zapravo je slojevit svijet ispunjen mudrim porukama, pitanjima o dobru i zlu, strahu, samoći i pripadanju.

U središtu priče je porodica koja živi u Dolini Mumijevih. Tu su mama Mumi, sa torbom koju nikada ne ispušta i ona je oličenje topline i ljubavi. Tata Mumi je zamišljeni sanjar, sklon pisanju memoara i razmišljanju o slobodi i smislu. Njihov sin Mumi prolazi kroz razne avanture i unutrašnje promjene koje su često simboli odrastanja, traženja identiteta i suočavanja s tugom i nepoznatim.

U jednoj od epizoda, “Zima Mumijevih”, Mumi se budi iz zimskog sna dok svi drugi još spavaju i otkriva svijet pod snijegom – hladan, tih i nepoznat. To je priča o samoći, strahu, ali i otkrivanju ljepote u novome. Umjesto da djecu štiti od tih osjećanja, Tuve Janson ih poziva da im priđu bez straha – da ih razumiju, a ne da od njih bježe.

Možemo reći da je Tuve Janson stvorila književnost koja ne potcjenjuje djecu. Prve knjige o Mumijevima napisala je tokom Drugog svjetskog rata. Prva priča, „Mumijevi i velika poplava”, nastala je u doba straha i nesigurnosti. Već tada, Dolina Mumijevih zamišljena je kao prostor gdje je moguće preživjeti, razumjeti se i voljeti uprkos svemu. Ipak, to nije bijeg od stvarnosti – opasnosti, gubici, pa i prirodne katastrofe redovno se pojavljuju u ovim pričama, ali se likovi sa njima suočavaju dostojanstveno i zajedno.

Ono što je posebno u pisanju Tuve Janson jeste to što nikada nije potcijenila dijete kao čitaoca. Nije mu nudila pojednostavljenu verziju svijeta, već svijet sa svim nijansama. Likovi tuguju, griješe, osjećaju stid, povlače se i vraćaju – baš kao i ljudi.

Zanimljivo je da su “Mumijevi” širom svijeta postali poznati i zahvaljujući japansko-finskoj saradnji. Početkom devedesetih godina, nastala je animirana serija na kojoj su radili i animatori iz Japana. Upravo ta verzija serije došla je do miliona djece, uključujući i onu na Balkanu.

U japanskoj kulturi postoji osjećaj za prolaznost i tišinu – za trenutke u kojima se spolja ništa ne dešava, ali iznutra – mnogo toga. Taj osjećaj savršeno odgovara svijetu Mumijevih. U jednoj epizodi, Svire – lutalica i filozof – hoda kroz prirodu u potrazi za savršenom proljećnom melodijom. Nema mnogo riječi. Samo šuma, mir, čekanje. Takve scene uče djecu nečemu što današnji svijet često zaboravlja: kako da budu sami sa sobom.

Japanski autori su osjetili ono najvažnije u “Mumijevima” – tihu, nježnu tugu i ljepotu svijeta koji nije savršen, ali jeste vrijedan. “Mumijevi” nude nešto dragocjeno: mogućnost da se uspori, da se zaustavi i osjeti. Njih ne čitamo, niti gledamo da bismo se samo zabavili, već da bismo pronašli unutrašnji mir.

U vremenu u kojem se knjige za djecu sve više svode na površnu zabavu, “Mumijevi” i dalje nude prostor za razmišljanje, posmatranje, tišinu. U “Mumijevima” svaki lik prolazi kroz neku unutrašnju promjenu. Likovi poput Male Mu – sitne, drske i neustrašive – ili Tutiki, koja nosi pantalone i mirno objašnjava zakone prirode, razbijaju sve što se smatra “tipičnim“. Oni pokazuju da ne postoji samo jedan način da budeš snažan, mudar, dobar, svoj.

Zašto su “Mumijevi” važni i danas?

Djeca koja čitaju i gledaju “Mumijeve” razvijaju ono što bi se moglo nazvati etičkom maštom – sposobnost da zamisle kako je drugima, da osjete i ono što nije rečeno, da razumiju sopstvene granice. Svijet Tuve Janson poziva nas da budemo blagi jedni prema drugima i da vidimo ljepotu u različitostima.

Zato su “Mumijevi” i danas važni – ne samo kao knjige i crtaći, već kao način da djeca (i odrasli) osjete da je u redu biti drugačiji i da nije strašno biti tužan. I da baš ona bića koja djeluju najneobičnije – često najbolje znaju kako se gradi dom u kojem svako može biti baš onakav kakav jeste.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7

Rasprava (1)
M
Milena dante
18.06.2025.

Pozdrav prijatelji, moje ime je Milena Samuel. Ovdje sam da proširim dobre vijesti onima kojima je potrebna. Bila sam depresivna kada me supruga ostavila zbog drugog muškarca, jer sam morala prestati raditi jer sam imala rak i bila sam bez novca. Odvela mi je jedinu kćer, pa mi je jedina opcija bila umrijeti. Pokušala sam je nazvati, ali me ignorirala. Poslala sam joj SMS i odjednom mi se javila i rekla da je više ne zovem niti joj šaljem poruke. Jednog dana sam bila u kontaktu sa svojim prijateljem na Facebooku i sve sam mu objasnila, a on mi je rekao da je i prije imao iste probleme. Upoznao me s čarobnjakom koji se zove doktor Apata. Poslao mi je svoju osobnu e-poštu i kontaktirala sam ga putem [[email protected]] i brzo mi je odgovorio. Objasnila sam mu svoje probleme i rekao mi je da se ne brinem. To je učinio za toliko ljudi koji nikada nisu vjerovali u magiju. Ali pogriješila sam što sam ga pokušavala uvjeriti 24 sata da baci magiju i izliječi me od raka te mi nađe bolji posao. Odjednom mi je poslao lijek za svoju bolest. Uzimala sam ga samo 2 dana i bila sam slobodna. Sljedeći dan nisam mogao vjerovati svojim očima, netko mi je pokucao na vrata, a nisam očekivao nikoga taj dan, odjednom je moja žena plakala sama i nisam mogao podnijeti, tražila je oprost, odmah sam dobio poziv iz tvrtke u kojoj sam radio godinama i unaprijeđen sam na mjesto direktora jedne vrhunske tvrtke u SAD-u. Molim vas, pomozite mi da zahvalim dr. Apati što mi je vratio sve što sam prije izgubio, možete ga kontaktirati i putem WhatsAppa/Vibera s njegovim brojem telefona: +447307347648.

Odgovori

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku