Jedan od najčešćih neurotskih poremećaja je opsesivno-kompulsivni poremećaj. Ovaj poremećaj odlikuju prisilne misli, koje izazivaju tjeskobu i anksioznost. Potom osoba, da bi na neki način preduprijedila te pomisli, ponavlja izvjesne radnje. Često te radnje mogu imati ulogu magijske zaštite od prijetnji prisilnih pomisli.

Ovaj poremećaj se javlja najčešće u djetinjstvu. Recimo, svi znamo djecu koja, u trenucima straha – pred kontrolni ispit ili zbog drugog straha – imaju određene rituale: „srećnu“ garderobu, olovke ili počinju da vrše određene radnje. Ovo, iako djeluje bezazleno, može prerasti u pravu zavisnost, i to veliku. Čak iako dijete ili odrasla osoba shvati da su njegovi postupci besmisleni, ne može ih se osloboditi. Ignorisanje tih radnji izaziva kod te osobe tjeskobu, anksioznost i depresiju.

Smatra se da postoje različiti uzroci ovoga poremećaja. Uglavnom se mogu podijeliti na uzroke sredine ili spoljašnje, kao i biološku osnovu, koja obuhvata smanjeni nivo hormona zadovoljstva – dopamina, serotonina, oksitocina i endorfina.

Liječenje ovoga poremećaja se često sprovodi medikamentoznom terapijom, antidepresivima i anksioliticima, kao i razgovorom sa psihijatrom.

Ovaj poremećaj je jedan od vodećih uzročnika samoubistava. Oko deset posto ljudi sa opsesivno-kompulsivnim poremećajem izvrši suicid.

Poremećaj se javlja čak i kod životinja, naročito kod pasa u trenucima straha. Možemo reći da su strah i tjeskoba jedan od glavnih okidača ovoga poremećaja.

Bolesti zavisnosti mogu biti takođe posljedica OKP.

Neki od primjera ovoga poremećaja, koji je češći nego što mislimo:

– Provjeravanje šporeta, pegle, česme prilikom izlaska iz kuće ili odlaska na posao po više puta. To provjeravanje može biti uzročnik kašnjenja.

– Brojanje, da bi se dobio „magični“ broj. Inače, jedan dio osoba sa ovim poremećajem ima magijski vid poremećaja, koji se manifestuje kroz razna sujeverja.

– Majka ima pomisli da će da ubije dijete, nakon čega dolazi do tjeskobe, ali takvo nešto se nikad ne desi.

– Djeca imaju određene rituale prije kontrolnog ispita.

– Vrlo često se javlja i opsesivno pranje ruku, kao posljedica straha od mikroorganizama ili drugog uzroka.

Duhovnici imaju teoriju da prisilne misli i radnje imaju duhovnu osnovu i da predstavljaju napad demona na čovjeka, ili se javljaju usred nedostatka blagodati. Demoni se raduju kad uzrujaju ljude i uplaše ih. Tako da mogu uzrokovati hulne pomisli, nevoljne pomisli seksualnog karaktera, pomisli da će osoba poludjeti, da ubije nekog i slično.

Na kraju, vrlo je bitno da se preduprijedi opsesivno-kompulsivni poremećaj na vrijeme, pošto se javlja često u dječijem uzrastu. Roditelji, kad primijete simptome, treba da reaguju na blagi način. Odrasle osobe takođe treba da rade na suzbijanju ovakvoga ponašanja kod sebe – samo ne na nasilan način ili pod pritiskom, jer im se to može vratiti kao bumerang, što je osobina OKP, nego na staložen i miran način. Na kraju krajeva, preporučuje se potražiti pomoć duhovnika ili stručnog lica.

Uglavnom, poremećaj ne prestaje brzo i lako, zna da traje i decenijama, ali treba se boriti.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7