Rodno zasnovano nasilje, nažalost, nije nepoznanica ni kod nas ni na globalnom planu.

I dok se jedni bore za rodnu ravnopravnost, drugi dopuštaju neravnopravnost i podstiču je, ili prividom neutralnog stava ili otvorenim zalaganjem za pravo dominacije jednog pola.

Gotovo nezapaženo u našim medijima provukla se vijest da je letonski parlament izglasao izlazak iz Istanbulske konvencije.

Time je Letonija postala prva članica Evropske unije koja je napustila sporazum koji se odnosi na sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja.

Za izlazak su glasale desničarske partije uz obrazloženje da nasilje nad ženama nije goruće pitanje i da su to samo izolovani slučajevi, te da su, u tom kontekstu, postojeći zakoni dovoljni.

Pritom, oni koji podržavaju ovakav korak ističu da je potrebno poštovanje autoriteta muškaraca. Dakle, proklamuje se jedan od osnovnih postulata rodne neravnopravnosti.

Autoritet bilo koje osobe ili grupe koji se temelji na rodnoj osnovi ne može biti opravdan. Vrijednosni obrasci koji daju superiornost jednom polu ili rodu automatski postavljaju neutemeljena polazišta iz kojih proizilazi čitav spektar disbalansa moći koji dovodi do brojnih nepravdi, negativnih posljedica i nasilja.

Dok jedni smatraju da je priča o pravima žena prenaglašena, širom svijeta svijedoči se događajima koji to nedvosmisleno demantuju.

Osim prethodno navedenog pogleda, koji se nesumnjivo bazira na stanovištu dominacije muškog pola, imamo i slučaj Iraka koji je usvojio zakon kojim se starosna granica za brak djevojčica spušta sa 18 na devet godina.

Pored ovih i u drugim zemljama, manje ili više, flagrantnih zakonom definisanih odredbi koje negativno utiču na ljudska prava i rodnu ravnopravnost, imamo i slučajeve u kojima, i pored zakonom predviđene zaštite, preventivna i kaznena politika ne daju          rezultate, dijelom i zbog nesvijesnog prihvatanja nekih tradicionalnih postulata i iz njih proizašlih predrasuda.

Da ne idemo dalje ni vremenski ni prostorno od poslednje sedmice i našeg regiona.

Mediji prenose da su javni službenici u jednoj susjednoj zemlji uhapšeni zbog trgovine ljudima i navođenja maloljetnica iz doma za nezbrinutu djecu na prostituciju.

U našoj zemlji, na radnom mjestu, od strane muškarca napadnuta je ženska osoba koja je nakon napada ležala četiri sata u nesvjesnom stanju, a očevidac se udaljio sa lica mjesta i nije pozvao pomoć.

Ove i slične vijesti kojima svjedočimo svakodnevno ne ostavljaju mogućnost da se slučajevi rodno zasnovanog nasilja mogu tretirati kao izolovani u smislu učestalosti ovog krivičnog djela koje se u najvećem procentu dešava od strane pripadnika jednog na štetu drugog roda.

Izazov se javlja na globalnom planu. Stepen prepoznavanja potrebe za podizanjem svijesti o značaju razobličavanja predrasuda i djelovanja na planu jačanja rodne ravnopravnosti, bez dominacije bilo koje populacije po osnovu rodne pripadnosti, predstavlja nužnost.

Rodna ravnopravnost nije samo pojam, ona predstavlja uslove života svih nas.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7