U beskrajnom prostranstvu našeg Sunčevog sistema, Jupiter se ističe kao pravi džin. To nije samo najveća planeta u našem kosmičkom susjedstvu – to je i svijet bogat misterijama, neobičnim vremenskim pojavama i mnoštvom prirodnih satelita, koji su već decenijama predmet interesovanja astronoma širom svijeta.

Gasni div Sunčevog sistema

Jupiter je peta planeta od Sunca i prva od tzv. gasovitih džinova. Njegova zapremina je toliko velika da bi unutar nje moglo stati više od 1.300 Zemlji! Ipak, on nema čvrstu površinu kao Zemlja – sastoji se uglavnom od vodonika i helijuma, a njegovo jezgro ostaje obavijeno velom tajne.

Jupiter je poznat i po svojim olujama koje traju vijekovima, a najpoznatija od njih je Velika crvena pjega – ogromna, vjetrovita oluja dvostruko veća od Zemlje.

Koliko traje put do Jupitera?

Jupiter je od Zemlje udaljen prosječno oko 628 miliona kilometara. U zavisnosti od brzine letjelice i trenutne pozicije planeta, putovanje do Jupitera može potrajati između 13 mjeseci i 6 godina. Na primjer, NASA-in svemirski brod „Juno“ putovao je skoro 5 godina prije nego što je 2016. godine stigao u orbitu Jupitera.

Mjeseci: Porodica od skoro 100 članova

Jupiter je pravi rekorder kada je riječ o broju prirodnih satelita – do danas je otkriveno 95 mjeseca, a naučnici vjeruju da taj broj i dalje raste kako se istraživanja nastavljaju. Najpoznatiji su takozvani Galilejevi mjeseci – Io, Europa, Ganimed i Kalisto – koje je još 1610. godine otkrio Galileo Galilej.

Io je najaktivniji vulkanski svijet u Sunčevom sistemu.

Europa krije okeane ispod ledene površine i jedan je od glavnih kandidata za postojanje vanzemaljskog života.

Ganimed je najveći mjesec u Sunčevom sistemu – čak je veći i od Merkura.

Kalisto je pokriven kraterima i ima najstariju površinu od svih poznatih objekata u Sunčevom sistemu.

Zanimljivosti koje možda nijeste znali

Jupiter ima najbržu rotaciju među svim planetama – dan na njemu traje samo 10 sati.

Njegovo magnetno polje je 14 puta jače od Zemljinog, što ga čini snažnim zaštitnikom svojih mjeseca.

Jupiterov sistem prstenova je mnogo slabiji od Saturnovog, ali ipak postoji i sastoji se uglavnom od prašine.

Bez Jupitera, neki naučnici vjeruju da bi Zemlja bila mnogo izloženija udarima asteroida, jer njegova gravitacija “hvata” mnoge nebeske objekte koji bi inače mogli ugroziti našu planetu.

Jupiter nije samo fascinantna planeta – on je poput malog solarnog sistema u okviru većeg. Njegova ogromna masa, neobični mjeseci i brojni nerazjašnjeni fenomeni čine ga neiscrpnim izvorom naučne inspiracije. Kako tehnologija napreduje, sve smo bliži odgovoru na pitanja koja nas decenijama intrigiraju – da li među Jupiterovim satelitima postoji život i šta još krije ovaj kosmički div?