Navršilo se 30 godina od početka opsade Sarajeva i 50 godina od filma „Valter brani Sarajevo“.

U ta 44 mjeseca ime Valter, duh Valtera generalno, bio je snažan izvor motivacije za preživljavanje i borbu u najtežim iskušenjima života pod opsadom. Jer Valter je barem u Sarajevu uvijek bio i biće sinonim za hrabrost i otpor, smatra filmski režiser Pjer Žalica.

– I danas lokalnim političarima Dubioza kolektiv poručuje: „Vratiće se Valter…“ To govori koliko je neponovljiva veličina i talenat režisera Hajrudina Šibe Krvavca i njegovih filmova –  zaključuje Žalica.

Filmski kritičar Zoran Janković kaže da osim što je lako prepoznatljiv artefakt ovdašnje popularne kulture, kao i zanatski baš vješto skrojen film, uz to je i žanrovski izrazito jasno i precizno profilisan.

– “Valter brani Sarajevo” je do dana današnjeg zanimljiv i ilustrativan primjer vesternizacije na polju pop-kulture u tadašnjoj SFRJ, gdje su partizanski/NOB filmovi bili i potvrda teze o jakom korijenu te diskretne a lako uočljive vesternizacije i amerikanizacije – ističe Janković.

Glumac Irfan Mensur smatra da je lijepo što je tako mnogoljudna zemlja usvojila taj film kao svoj.

– Ja to zovem mitska kinematografija u tom smislu da smo prosto u jednom periodu živjeli od mitova – raznoraznih Kozara, završivši s tim poslednjim kao što je Valter brani Sarajevo, a onda kasnije, već nekih drugih mitova koji nijsu bili vezani za tu temu. Ali lijepo je što se taj mit proširio i što je tako mnogoljudna zemlja usvojila taj film kao svoj i lijepo je to zbog Bate Živojinovića naravno, da su nas prepoznali kao zemlju koja umiju da napravi dobar film – navodi Mensur.

Novinar Boro Kontić kaže: “Ne znam kakav je njegov značaj šire, ali znam kakav je njegov značaj u Sarajevu. To je zapravo prvi film, koji je posvećen tom gradu, tako da su ga ljudi jako voljeli.”

Rečenice, koje su se izgovarale su postale dio svakodnevnog života , tako da je taj film zadobio mitski status u Sarajevu iako sigurno nije najbolji film. Ali on je, jednostavno, došao u pravo vrijeme na pravo mjesto i postao dio kulturnog identiteta ljudi iz Sarajeva, pogotovo onih koji su rođeni 1960.  i 1970. godina.

Od svog prvog prikazivanja u Kini do danas, film „Valter brani Sarajevo“ je postao pravi fenomen, sa više od 11,5 milijardi gledanja. Starije generacije i dalje pamte dijaloge, a Velimir Bata Živojinović, glavni junak filma, zauvijek ostaje upamćen. Današnja omladina možda ne izgovara replike iz filma, ali dobro zna ko je bio Valter. Vremena se mijenjaju, ali Valter ostaje da živi.

Kada biste se krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka zatekli u Kini i izgovorili riječ „Nanslafu“, što u prevodu znači Jugoslavija, kao odgovor biste dobili riječ – Valter. “Valter brani Sarajevo” bio je prvi film u boji emitovan u Kini posle velike kulturne revolucije. Odisao je čistom akcijom nalik vesternu i propagirao antifašizam, protiv koga se sa toliko žara borio glavni junak. Tako je rođen fenomen Valtera, odnosno Velimira Bate Živojinovića.

– Bata se osjećao u Kini kao kod svoje kuće. Prvi put je tamo otišao 1978. i sve do svog moždanog udara 2012. godine, odlazio je svake godine. Bio je iskren, dobronamjeran i ljudi su to prepoznavali – kaže njegov sin, Miljko Živojinović.

– Možda je to bio i najupečatljiviji utisak kad smo došli na aerodrom. Odmah su nas dočekale kamere, nije bilo pasoške kontrole, ušli smo u VIP salon i već su tri novinarske ekipe počele da rade intervjue sa Batom i članovima delegacije. Poslije pola sata kada smo krenuli do kola, pitao sam gdje su nam koferi, a dobio sam odgovor – stvari su već u vašim sobama – prisjeća se sin legendarnog glumca.

Bata je za kinesku naciju bio neprevaziđeni junak, nalik zapadnjačkom Džejms Bondu. Pravu razmjeru popularnosti koja je prelazila u euforiju doživio je prilikom odlaska u Kinu više puta.

– Najveća euforija je bila 1978. kada su otac i majka prvi put bili u Kini. Ljudi su skoro preturili auto u kom su bili. Htjeli su da ga vide i dodirnu. Raletu Zelenoviću je Bata ispričao kada je bio na Tjenanmenu: – Odjednom je ta masa krenula ka meni i ja sam se sakrio. Kao da je cijeli Beograd krenuo ka meni – navodi Miljko Živojinović.

Valter je Bati donio popularnost, koja je nastavljena kroz druga glumačka ostvarenja.

Das Ist Walter – Vladimir Perić Valter – vođa sarajevskih ilegalaca

Nije slučajno što je “Valter brani Sarajevo” premijerno prikazan baš 6. aprila. Oslobađanje tog grada od Njemaca i ustaša dogodilo se na taj dan 1945. u čemu je vođa sarajevskih ilegalaca Vladimir Perić zvani Valter, igrao ključnu ulogu.

Perić je rođen u Prijepolju 1919. godine, a zbog loše materijalne situacije sam se izdržavao i školovao. Ipak, uspio je da završi Trgovačku akademiju, a zatim i Visoku ekoenomsko-komercijalnu školu u Beogradu.

Početak rata zatekao ga je u Sarajevu, ali je prve godine proveo na frontovima širom Bosne i Hercegovine, i učestvovao u mnogim uspješnim akcijama. U taj grad se vratio 1943. godine da kao iskusan borac i dobar poznavalac prilika, oživi ilegalni pokret.

Pružao je pomoć partizanskim jedinicama koje su djelovale u okolini Sarajeva i organizovao mrežu partizanske obavještajne službe. U nekoliko navrata, Specijalna policija pokušavala je da otkrije i uništi ilegalne punktove i sarajevsku organizaciju u cjelini. Ali je Valter, kao hrabar, inteligentan i sposoban borac, nadmudrivao neprijatelja i slabio njegove snage iznutra.

Nažalost, poginuo je istog dana kada su partizanske jedinice pobjednički umarširale u Sarajevo, a mjesto u vječnosti, obezbijedio mu je film u kom je glavni protagonista.