Profesorica na Univerzitetu Crne Gore i bivša predsjednica Upravnog odbora ove institucije prof.dr  Rajka Glušica, govoreći za “Vijesti”, ocijenila je da Crna Gora spada u zemlje čiji je visokoškolski sistem u priličnom zaostajanju za drugima u regionu, Evropi i svijetu kad su u pitanju studije roda. Iz tog razloga, kako smatra, ne čudi prisustvo rodnih stereotipa i predrasuda u društvu.

– U društvu u kome je za samo šest mjeseci registrovano 10 slučajeva silovanja, a pretpostavljamo da je ovaj broj mnogo veći, u kom se u svega nekoliko godina desilo više desetina femicida, u kom se mlade Romkinje i dalje maloljetne prinudno udaju, čime njihovo fizičko i psihičko zdravlje biva urušeno, zbilja smatramo da imamo pune ruke posla. Nesporna je i nužna veća sistemska briga i ulaganje u obrazovanje žena i muškaraca iz oblasti feminističke teorije i teorije roda i istraživanje u ovim oblastima, kao i usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama razvoja savremenog demokratskog društva u Crnoj Gori – poručila je Glušica.

Potrebno je, kako smatra, sistemski djelovati, kroz obrazovanje, i edukacijom mijenjati one ukorijenjene obrasce koji su prisutni u našem društvu. Zato, ističe, potrebno je na naučno baziranim pristupima ukazati na činjenicu da diskriminacija na osnovu roda i pola i dalje postoji.

– Ono što posebno želim da naglasim jeste da Univerzitet nije institucija koja će na bilo koji način propagirati neku ideologiju, već da ćemo isključivo kroz programe predmeta, koje su naši predavači i saradnici mjesecima pripremali, edukovati i truditi se da doprinesemo mijenjaju svijesti da je žena manje vrijedna – poručila je Glušica.

Prema njenim riječima, baš ona je imala posebnu odgovornost kad su u pitanju studije roda – bila je prva i za sada jedina predsjednica UO UCG.

Glušica je kazala da je, u saradnji s koleginicama koji imaju višedecenijsko iskustvo u izučavaju pitanja rodnih studija, pokrenuta procedura oko osnivanja master programa Studija roda.

Dodaje da je ovaj master program koncipiran u cilju postizanja sinergije teorijskih znanja i praktičnih vještina, odnosno da u potpunosti odgovori na akutni deficit kvalifikovanih stručnjaka iz oblasti roda.

Dakle, jedan od najvažnijih ciljeva ovog programa je obrazovanje mladih stručnjaka da na naučno utemeljen način vladaju rodnom tematikom, stiču multidisciplinarna znanja o tome šta je rod kroz usvajanje teorijskih i praktičnih znanja o rodnim odnosima i preovlađujućim rodnim normama u društvenom, političkom, ekonomskom, kulturološkom i naučnom domenu.

Cilj ovih studija je, kako dalje navodi, i da se studenti osposobe da prepoznaju i aktivno učestvuju u rješevanju problema zasnovanih na distribuciji rodnih uloga u nejednakom tretmanu žena i muškaraca u svim domenima javnog i privatnog života.

Postizanje rodne ravnopravnosti u društvu predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih ciljeva za održivu budućnost kako su to definisale Ujedinjene nacije, a Crna Gora se obavezala da će obezbijediti rodnu ravnopravnost i zaustaviti svaku rodnu diskriminaciju.

Dakle, master program studije roda, kako ističe, korespondira zahtjevu za unapređenjem institucionalnih kapaciteta kroz obrazovanje stručnjaka za rod i rodnu ravnopravnost u skladu sa nacionalnim i međunarodnim dokumentima.

Zaključuje se da master program Studije roda u potpunosti odgovara na aktuelne potrebe crnogorskog društva, u skladu sa pravnom regulativom, kao i pravnom regulativom Evropske unije sa posebnim naglaskom na oblast rodne ravnopravnosti i u potpunosti je usklađena na međunarodnim standardima obrazovnih programa ovakvog tipa u regionu i svijetu.