Akcija za ljudska prava smatra da je potreban broj glasova za utvrđivanje predloga za izbor predsjednika Vrhovnog suda 11, a nikako 13, kako je to najavila v.d. predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković. Kako je ukupan broj sudija u Vrhovnom sudu 17, od tog broja treba računati dvotrećinsku većinu, koja iznosi 12, odnosno 11, ako Opšta sjednica odluči da ne glasa sutkinja tog suda Ana Vuković, koja je kandidatkinja na konkursu, navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava.

Vrhovni sud Crne Gore je za sjutra u 9 časova zakazao Opštu sjednicu na kojoj će intervjuisati kandidate za funkciju predsjednika Vrhovnog suda i glasati koga će od njih predložiti Sudskom savjetu za izbor. Međutim, još uvijek je nepoznato koliko glasova kandidat treba da dobije da bi bio predložen.

Nedopustivo je to što Vrhovni sud nije izmijenio Poslovnik o radu svoje Opšte sjednice i precizirao pravilo o potrebnom broju glasova za utvrđivanje predloga za izbor predsjednika tog suda, dodaje se u saopštenju.

Ovu izmjenu je još 15. marta najavila v.d. predsjednica suda Vesna Vučković i nepoznato je zašto to nije učinjeno.

Ovako će se to pravilo ponovo ad-hoc utvrđivati glasanjem prije Opšte sjednice Vrhovnog suda, kao i više puta do sada, što stvara pravnu nesigurnost i ne uliva povjerenje.

Gospođa Vučković je nedavno, u izjavi za medije, najavila da kandidat treba da osvoji 13 glasova da bi bio predložen za izbor. Do tog broja je došla nelogično, računajući da je ukupan broj sudija Vrhovnog suda 19, koliko bi trebalo da ih bude, umjesto 17, koliko ih stvarno ima. Ako bi se primjenio metod gospođe Vučković, to bi značilo da se glasovi dvoje nepostojećih sudija računaju kao negativni glasovi, što je apsurdno. Time se, u suštini, onemogućava uspješan izbor i zadržava status quo!

Vrhovni sud je već ranije primjenjivao drugačiji sistem obračuna glasova 2021. godine, kada je sudiju Miraša Radovića predložio za predsjednika. Opšta sjednica je tada 2/3 većinu izračunala od 14 sudija koliko ih je tada realno bilo u Vrhovnom sudu, što je jedina logična interpretacija riječi „ukupan broj sudija“, u smislu postojećih sudija, bez sudijskih „duhova“.

Dodatno neriješen problem je pitanje da li sudija kandidat treba da glasa za sebe ili ne, jer je i to pravilo različito primjenjivano. Ovo pitanje je posebno bitno sad, kad je jedna kandidatkinja sutkinja Vrhovnog suda, Ana Vuković, a njen protivkandidat, Miodrag Pešić, to nije. Ako se njoj omogući da glasa za sebe, a Pešiću ne, to ih stavlja u neravnopravan položaj.

Apelujemo na Vrhovni sud da odgovorno pristupi utvrđivanju pravičnog pravila o glasanju i broju potrebnih glasova. Ponavljamo da je donošenje odluke o utvrđivanju kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda od ključnog značaja ne samo za Vrhovni sud i sudstvo, već i za napredak cijele Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, zaključuje se u saopštenju.