Novi Zakon o upravljanju otpadom predviđa da od 20. oktobra bude zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu.

– Od 20. oktobra stupa na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa za nošenje debljine zida od 15 do 50 mikrona. Da približim, to su otprilike one kese koje su davali u marketima na kasi, dok u upotrebi su dozvoljene kese do 15 mikrona, one tanje kese za pakovanje hrane i proizvoda. Kese preko 50 mikrona debljine zida nisu zabranjene, ali će prodavci morati da plaćaju naknadu za upotrebu tih kesa – kazala je Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Ona je saopštila da će prodavci dostavljati Agenciji za zaštitu životne sredine izvještaje o količini prodatih kesa. Na osnovu tog izvještaja Agencija će dostavljati visinu nadoknade i ta nadoknada će se uplaćivati u Fond za zaštitu životne sredine. Sredstva će biti korišćena za rješavanje nekih ekoloških pitanja i za podizanje svijesti građana.

– Pored zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, tu imamo i zabrane nekih plastičnih proizvoda za jednokretnu upotrebu. Tu su prije svega štapići za uši, osim onih koji se koriste u medicinske svrhe, znači za uzimanje briseva. Plastični pribor za jelo, tanjiri, viljuške, kašike, slamčice, drške, plastične drške za balonu, osim kada je to za profesionalne svrhe, ambalaža, tj. kutije za pakovanje hrane koji su izgrađeni od ekspandiranog polistirena, to su one kutije u kojima se sada pakuje recimo hrana za dostavu. Druga plastika koja nije obuhvaćena ovom zabranom od 20. oktobra, obuhvaćena je sistemom proširene odgovornosti. Tako da će se i na taj način riješiti problem plastike koju mi, nažalost, imamo – navela je Janković Mišnić.

Dodala je da će prodavci odjeće i obuće moći da koriste kese preko 50 mikrona, ali će za njih plaćati naknadu. Naknadu će biti moguće uračunati u cijenu proizvoda, ili, umjesto toga, imati u ponudi cegere.

– Preporuka je svakako da to budu papirni cegeri, kako bi što manje zagađivali našu sredinu, jer mi smo prije svega donijeli tu zabranu, baš zbog toga što su to neki proizvodi koji kad se upotrijebe lako odbace. A nismo ekološki osviješćeni da ih na pravi način odlažemo –  kazala je ona.

Što se tiče kaznene politike, kazne će se kretati od 1.000 do 40.000 eura. Kazne idu za privredna društva, koja stavljaju u promet ove proizvode koji su zabranjeni, kao i za odgovorno lice u tom privrednom društvu, a Tržišna inspekcija je nadležan organ za kontrolu.