Predsjednik parlamenta Andrija Mandić predložio je da se dnevni red današnjeg zasijedanja Skupštine dopuni predlogom rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Početak sjednice planiran je za 10 sati.

Predlog rezolucije, objavljen na sajtu parlamenta, ističe istorijsku važnost Jasenovca kao mjesta gdje su živote izgubili nevini ljudi. Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine.

Predlog rezolucije potpisala su 43 poslanika parlamentarne većine. Tekst predloga počinje konstatacijom da se ona pokreće „polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava”.

– Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava. Posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi – navodi se u predlogu rezolucije.

U predlogu se takođe naglašava da su „jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju s patnjama njihovih porodica”. Predlog potvrđuje „principijelan stav, zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački”.

Skupština Crne Gore u predlogu osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma. Ako rezolucija bude usvojena, crnogorski parlament će svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije 22. aprila u Jasenovcu.

Očekuje se da će predlog rezolucije izazvati široku raspravu u Skupštini, kao i među građanima Crne Gore, s obzirom na osjetljivost i važnost ove teme za istorijsko pamćenje i kolektivnu svijest.