U državama članica Evropske unije (EU) juče su održani izbori za Evropski parlament (EP). Rezultati pokazuju da su partije desne orijentacije najveći pobjednici izbora, naročito ako se u obzir uzmu rezultati u Francuskoj i SR Njemačkoj, najvažnijim članicama EU. Predsjednik Francuske Emanuel Makron i kancelar Njemačke Olaf Šolc doživjeli su političke nokaute, a nakon sinoćnjeg obraćanja prvog čovjeka Francuske, Evropa je u šoku jer je sazvao prijevremene parlamentarne izbore.

– Odlučio sam da vam vratim izbor za budućnost parlamenta. Odluka je ozbiljna i teška, ali prije svega čin povjerenja – izjavio je Markon nakon preliminarnih rezultata najavljujući izbore za 30. jun i 7. jul.

Odluka je iznenadila mnoge naročito jer ovim potezom Makron bira izbore kao biti ili ne biti, tri godine prije kraja svog mandata raspisujući ih u prevečerje Olimpijskih igara čiji je Pariz domaćin.

Kada je riječ o političkim grupama u EP, u koje se partije udružuju nakon izbora, Evropska narodna partija će imati najviše poslanika, čak 184, što je više za osam mjesta u odnosu na prošli saziv. Alijansa Socijaldemokrata će imati 139 mjesta, grupacija Obnovimo Evropu ili Preporod, koja je nasljednik ALDE grupe i čiji je predvodnik Makron, imaće 80 mjesta u EP, što je pad za čak 22 mjesta. Zeleni će imati 52 poslanika, bilježivši pad od 20 poslanika. Grupacija Identitet, prevođena Marin Le Pen imaće 58, dok će grupacija prevođena premijerom Mađarske, Viktorom Orbanom, imati 45 poslanika. Obje grupacije se smatraju desnom političkom profilacijom. Takođe, grupa koja okuplja konzervativne i reformske partije, koja uključuje i italijansku premijerku Đorđu Meloni, imaće 73 mjesta u novom sazivu EP. Takozvana lijeva grupacija, imaće 36 poslanika.

Rezultati po državama – Francuska i SR Njemačka iznenadile Evropu

Kao što smo već naveli, najveće iznenađenje predstavljaju rezultati izbora u Francuskoj. Nacionalno okupljanje Marin Le Pen dobilo je najviše glasova i osvojilo 31,5%. Daleko iza nalazi se  koalicija koju predvodi Emanuel Makron, sa 15,2% glasova. Na trećem mjestu su Socijaldemoraka sa 14%. Krajnja desnica osvojila je naviše glasova i u Austriji, dok je u Njemačkoj i Holandiji zauzela drugo mjesto. U SR Njemačkoj kancelar Šolc doživio je veliki poraz, jer su njegove Socijaldemokrate zauzele tek četvrto mjesto.

Evropska narodna partija osvojila je naviše glasova u većini država članica, među najznačajnim rezultatima su oni u Njemačkoj koja daje najviše mjesta u Evropskom parlamentu, 96. Dobri rezultati ostvareni su u Poljskoj, (37,7%) Grčkoj (33,3%), Finskoj (26,7%), Švedskoj (23,8%), Bugarskoj (37,7%) kao i u baltičkim državama, Litvaniji (27,3%) Letoniji (22,2%) i Estoniji ((28,6%). Takođe, EPP (Evropska narodna partija) zabilježila je značajan rezultat u Hrvatskoj, gdje su osvojili 50%. Hrvatska inače daje 12 mjesta u EP. I u Sloveniji ubjedljiv rezultat EPP grupacije sa osvojenih čak 55,6%.

Socijaldemokrate su trijumfovale u Rumuniji sa  39,4% i Portugalu sa 38,1% glasova. Zeleni su dobre rezultate napravili u SR Njemačkoj, sa 16,7% i zauzeli treće mjesto, a značajan rezultat ostvaren je i u Danskoj, sa osvojenih 20%, koliko imaju i Socijaldemokrate. Primjera radi, SF, najjača zelena partija u Danskoj je na nedavno održanim parlamentarnim izborima imala oko 8%.
Grupacija Preporod pobijedila je u Češkoj Republici i Holandiji.
U Mađarskoj ubjedljivi trijumf je odnijela koalicija predvođena premijerom Orbanom, osvojivši  čak 47,6%. Partija premijera Orbana nedavno je isključena iz EPP grupacije I smatra se krajnje desnm opcijom. Koalicija koja se smatra bliskom Orbanu, u Slovačkoj je takođe pobijedila, sa 46,7% glasova.

Rezultati koji će, očigledno, donijeti novi politički reljef u Evropi, a prvi rezultati glasanja za EU parlament vide se već u Francuskoj, raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora.