Hirošima je danas, 6. avgusta 2024. godine, obilježila 79. godišnjicu od tragičnog atomskog napada koji su izvele Sjedinjene Američke Države krajem Drugog svjetskog rata. Ceremonija je okupila oko 50.000 ljudi, koji su minutom ćutanja odali počast više od 140.000 žrtvama napada, ali i svim onima koji su preživjeli s trajnim posledicama.

Gradonačelnik Hirošime, Kazumi Macui, iskoristio je ovu priliku da pozove na globalnu solidarnost i jedinstvo u borbi protiv nuklearnih prietnji. On je naglasio da aktuelni konflikti, poput rata u Ukrajini i eskalacije sukoba između Izraela i Palestinaca, produbljuju strah i nepovjerenje među narodima, što može dovesti do porasta upotrebe sile i nuklearnog oružja.

Macui je podsjetio na istorijski značaj dijaloga, citirajući kraj Hladnog rata koji je postignut zahvaljujući pregovorima između tadašnjeg predsjednika SAD-a, Ronalda Regana, i poslednjeg lidera Sovjetskog Saveza, Mihaila Gorbačova. On je apelovao na sve svjetske lidere da posjete Hirošimu kako bi na ličnom nivou razumjeli razorne posljedice atomskog bombardovanja.

Premijer Japana, Fumio Kišida, potvrdio je da je odgovornost Japana, koji je bio žrtva nuklearnog oružja, da se stalno zalaže za svijet bez nuklearnog oružja. On je istakao važnost globalne borbe za mir i razoružanje, kako bi se spriječili novi konflikti i katastrofe.

Na ceremoniji je visoki predstavnik UN za pitanja razoružanja, Izumi Nakamicu, pročitala izjavu generalnog sekretara UN-a, Antonija Gutereša. U svojoj poruci, Gutereš je ukazao na sve dublje globalno nepovjerenje i podjele koje mogu voditi do nepromišljenog zveckanja nuklearnim oružjem. Pozvao je svijet da se ujedini u osudi takvog ponašanja i da pronađe nova rješenja za oživljavanje globalnog razoružanja.

Ceremoniji su prisustvovali predstavnici 109 zemalja i Evropske unije, a događaj je bio upotpunjen puštanjem stotina bijelih golubova kao simboličnim gestom mira.

Atomska bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine izazvala je ogromne ljudske i materijalne gubitke, uništavajući grad i odnoseći živote 140.000 ljudi. Tri dana kasnije, druga bomba bačena na Nagasaki odnijela je živote dodatnih 70.000 ljudi, što je dovelo do kapitulacije Japana 15. avgusta 1945. godine.

Preživjeli napade, poznati kao „hibakuša“, i dalje se bore za zabranu nuklearnog oružja, svjesni dugoročnih posljedica radijacije na svoje zdravlje. Prema posljednjim podacima japanskog Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, ukupan broj preživjelih u martu 2024. godine iznosio je 106.825, što je smanjenje od 6.824 u odnosu na prethodnu godinu.

Hirošima i Nagasaki, gradovi s najstrašnijim iskustvima atomskog rata, i dalje služe kao opomena za sve ljude i vlade da nikada ne zaborave tragediju i da neprekidno teže miru i globalnom razoružanju.