Bivša premijerka Hrvatske, Jadranka Kosor, nedavno je iznijela svoje stavove o ulozi Hrvatske u podršci susjedima na putu ka članstvu u Europskoj uniji. Kosor je istakla da je Hrvatska kao članica EU spremna pružiti pomoć susjednim zemljama, ali je takođe naglasila da je došlo vrijeme kada bi neke od njih trebalo blokirati.

Da se odmah, za početak, u Zagreb pozove veleposlanik RH u Podgorici.

— Jadranka Kosor (@_Jadranka_Kosor) June 29, 2024

Kosor je posebno osudila nedavnu rezoluciju o Jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament. Komentirišući ovaj događaj na društvenim mrežama, Kosor je istakla da Hrvatska treba reagovati i pozvati svog ambasadora u Podgorici na razgovor u Zagrebu kao prvi korak.

– Naime, Deklaracija o Domovinskom ratu Hrvatskog sabora jasno je potvrdila da su Srbija, Crna Gora i JNA bili agresori na Republiku Hrvatsku. RH kao članica EU pruža pomoć susjedima na europskom putu. Međutim, došlo je vrijeme kada bi neke od tih susjednih zemalja trebalo blokirati. Za početak, trebamo pozvati veleposlanika RH u Podgorici u Zagreb –  napisala je Kosor u svojoj objavi.

Naime, kaj; Deklaracija o Domovinskom ratu Hrvatskoga sabora jasno je potvrdila da su Srbija, Crna Gora i JNA bile agresori na Republiku Hrvatsku. RH je članica EU i pomaže susjedima na europskom putu. Dođe vrijeme kad bi neke trebalo blokirati.

— Jadranka Kosor (@_Jadranka_Kosor) June 29, 2024

Ovaj istup bivše premijerke Kosor izazvao je različite reakcije u javnosti i pokrenuo raspravu o ulozi Hrvatske u regionalnim odnosima i procesu pristupanja zemalja regije EU. Neki su podržali stavov Kosorove, ističući važnost zaštite nacionalnih interesa, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica takvih poteza po regionalnu stabilnost.

Rezolucija o Jasenovcu izazvala je veliku pažnju i osudu u Hrvatskoj, s obzirom na osjetljivost teme koja se tiče stradanja tokom Drugog svjetskog rata i posleratnog perioda. Kosor je naglasila važnost poštovanja istorijskih činjenica i međusobnog poštovanja među zemljama regije kako bi se izgradili stabilni odnosi utemeljeni na dijalogu i saradnji.

Očekuje se dalji razvoj situacije i reakcije službenih institucija Hrvatske i Crne Gore na predloge i kritike Kosorove. U međuvremenu, javnost i stručna zajednica nastavit će raspravljati o pitanjima regionalne saradnje, evropskih integracija i istorijskog naslijeđa koje oblikuje odnose među zemljama regiona.

Podsjetimo, podršku rezoluciji dali su poslanici vladajuće većine – Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke koalicije na čijem su čelu predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević koji su i inicijatori, kao i Socijalistička narodna partija.

Glasala su 42 poslanika, 41 iz redova većine je bio za, a poslanik Ilir Čapuni iz Albanske alijanse je glasao protiv

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je odlučio da ne prisustvuje glasanju. Pored njega, od poslanika većine glas za rezoluciju nije dao ni Tonći Janović iz PES-a, a sjednicu su bojkotovali Artan Čobi i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Nijesu glasale ni nezavisne poslanice Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović.