Crna Gora ima fantastične planine po kojima se pročula nadaleko i zbog kojih je mnogi turisti i posjećuju. Poslije Durmitora i Prokletija, Komovi su treći masiv, ne po površini koju zauzimaju (40×30 km) već po impresiji koju ostavljaju na posmatrača. Sa nekoliko vrhova visine od skoro 2500 mnv., dominiraju istočnim dijelom Crne Gore.

Najveći, najljepši i najposjećeniji vrhovi Komova su Kučki Kom (2487 mnv.), Ljevorečki Kom (2469 mnv.) i Vasojevićki Kom (2460 mnv.). Tu su još i Rogamski vrh (2303 mnv.), Bavan (2252 mnv.) i Suvovrh (2211 mnv.). Komovi su okruženi visoravnima Štavna, Ljuban, Rogam i Carine koje imaju prosječnu visinu od 1700 mnv. Ove visoravni se mogu, kroz Međukomlje, obići kružnom turom oko vrhova Komova. Prolaskom tom stazom na najljepši način se može upoznati masiv Komova.

Komovi su proglašeni Parkom prirode 2015. godine, a dijele ih opštine Andrijevica, Kolašin i Podgorica. Zaštićena je teritorija koja se prostire na 13.208,18 ha. Ona je mnogo šira od samog planinskog vijenca Komova po kojem je i dobila ime. Dio sa najdominantnijim vrhovima pripada Andrijevici i on je i najposjećeniji i najpopularniji kod planinara. Etno selo Štavna je jedna od popularnijih početnih tačaka za uspon na Komove.

U dijelu Parka prirode koji teritorijalno pripada Podgorici nalaze se dva jezera: Bukumirsko i Rikavačko. Oba spadaju u grupu malih jezera, ali njihovu ljepotu u mnogome pojačava okolina. Bukumirsko je okruženo vijencem Kučkih planina koje sa jezerom predstavljaju neodvojivu cjelinu i kao takvi spadaju u možda najveće foto atrakcije kod nas. Za njega se vezuje i legenda o narodu Bukumiri koji su nekada davno živjeli u okolini jezera. Zbog međusobne svađe su se istrijebili i nestali sa ovih prostora.

Rikavačko jezero je puno skrivenije i do njega se može doći samo dobrim terenskim autom ili pješice. Da bi se sišlo do njega, sa prevoja Širokar se treba spustiti 400 metara visinskih, i onda opet toliko popeti nazad, tako da do njega nije baš lako stići. Smješteno je ispod planine Vila i vrlo je blizu granice s Albanijom. Postoji prečica kojom se od prevoja Širokar do vidikovca iznad jezera, sa kojeg se ono i njegova okolina izvanredno vide, stiže za desetak minuta.

Na čitavom području Parka prirodi Komovi nekad je bilo mnogo katuna. Od 90-ih godina prošlog vijeka ovaj način gajenja stoke je bivao sve ređi. Danas su od većine ostali samo tragovi. Jedan od rijetkih aktivnih katuna je Krivodoljski.

Mnogi su, poput katuna Bindža, odavno skroz zamrli.

Sve je više onih koji su, poput Mokre, prvenstveno postali vikend naselje.

Na Bilu od Carina, jednom od najljepših djelova Crne Gore, Kralj Nikola Petrović je sagradio 1900. godine crkvu upravo zbog činjenice da je veliki broj stanovnika bio tokom pola godine na planini. Crkva je obnovljena devedesetih godina prošlog vijeka. Nalazi se na visini od 1770 mnv.

Odavde se nastavlja do katuna Carine do kojeg se s druge strane stiže tokom kružne ture oko Komova. Bilo od Carina je početna tačka za uspon na Planinicu, vrh sa koje se Komovi najbolje vide i izgledaju najljepše. Uspon je lagan, a pogled očaravajući.

Park prirode „Komovi“ je prostor prepun raznovrsnih i nevjerovatno lijepih pejzaža, brojnih biljnih i životinjskih vrsta, primjera kulturne baštine koju moramo da sačuvamo za buduće naraštaje. Pojedini djelovi ovog prostora, iako izuzetne ljepote, zbog udaljenosti i loših puteva, poznati su relativno malom broju ljudi, ali klub ljubitelja ovih predjela svake godine postaje sve veći.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7