Iz SDT-a su za BIRN danas kazali da su, nakon ocjene dokaza prikupljenih od strane hrvatskih vlasti i materijala pronađenog pretragom baza dokaznih materijala Tužilaštva Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, izdali nalog za istragu protiv Milivoja Katnića, prenose Vijesti.

– Specijalno državno tužilaštvo je, nakon ocjene dokaza prikupljenih od strane nadležnih organa Republike Hrvatske i pronađenih pretragom baza dokaznih materijala Tužilaštva Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, danas donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv okrivljenog M.K., zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, piše u saopštnju SDT-a.

– Naredbom se okrivljenom M.K. stavlja na teret da je, na području Hrvatske, Opština Konavli, Cavtat, kao oficir Jugoslovenske narodne armije (JNA), postupajući suprotno odredbama IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata i Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije, nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti, tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povrijeđivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo i vršio nasilje nad mentalnim blagostanjem istih, zaključuje je i saopštenju.

Jugoslovenska narodna armija (JNA), uključujući i veliki broj crnogorskih vojnika i rezervista, je devet mjeseci, od oktobra 1991. godine, držala Dubrovnik i obližnji region Konavle pod opsadom. Stari grad Dubrovnik, koji je pod zaštitom UNESCO-a, pretrpio je ozbiljna oštećenja tokom granatiranja.

Tužilaštvo sumnja da je Katnić, tada oficir JNA, tokom oružanog sukoba oko Cavtata, udaljenog 18 kilometara od Dubrovnika, u blizini crnogorsko-hrvatske granice, nečovječno postupao sa lokalnim civilima.

Crnogorski mediji prenose da je Katnić na ročištu u srijedu negirao optužbe i rekao da nema nikakve veze sa ratnim zločinima.

Ovo nije prvi put da se Katnić spominje u kontekstu ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika.

Krajem 2011. godine nekoliko crnogorskih nevladinih organizacija u Podgorici održalo je regionalnu konferenciju „Rat za mir – 20 godina kasnije“ povodom obilježavanja godišnjice najkrvavijeg dana opsade Dubrovnika 6. decembra 1991. godine, prenosi Balkan Insight.

Na konferenciji je Metodije Prkačin, bivši zatočenik ratnog logora Morinj, koji se nalazio u blizini Kotora u Crnoj Gori, naveo da je Katnić, kao oficir kontraobavještajne službe JNA, odgovoran za paljevine i pljačke u Konavlima.

Katnić je odgovorio tvrdnjom da „Prkačin sve laže” i da mu „moral nije jača strana”.

SDT je tvrdnje da je Katnić počinio ratne zločine u Hrvatskoj istraživalo i dok je on bio glavni specijalni tužilac 2018. godine.

Istraga je pokrenuta nakon što je opozicioni lider Nebojša Medojević tvrdio da je Katnić 1991. i 1992. godine počinio ratne zločine protiv civilnog stanovništva, da postoji sumnja da je silovao ženu u Konavlima, te da je uzimao novac od stanovnika kako ih ne bi mučio i zlostavljao.

Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je tada izjavila da je tužilaštvo od kolega iz Hrvatske dobilo informaciju da žena koju Medojević spominje nikada nije imala prebivalište u Cavtatu, niti je ikada podnijela krivičnu prijavu. Slučaj je zatvoren zbog nedostatka dokaza.

Katnić je obavljao funkciju glavnog specijalnog tužioca od 2015. do 2022. godine, kada je morao da ode u prijevremenu penziju. On je ovu odluku osporio, ali je Upravni sud odbio njegovu žalbu.

U prvoj godini na čelu Specijalnog tužilaštva dobio je pohvale nakon što je raspisao potjernicu za bivšim visokim funkcionerom vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozarom Marovićem, koji je kasnije priznao da je bio na čelu kriminalne grupe, koja je uskratila državi desetine miliona eura.

Nakon što je potpisao dva sporazuma o priznanju krivice, Marović je puštanje iz pritvora iskoristio da pobjegne u Beograd, gdje danas slobodno živi, jer ga Srbija nije izručila Crnoj Gori.

Što je još kontroverznije, Katnić je bio glavni tužilac u slučaju navodnog „puča“ protiv crnogorske vlade koju je predvodio DPS 2016. godine.

Optužnica koju je podigao u tom slučaju teretila je više državljana Rusije i Srbije, kao i dvojicu čelnika bivšeg Demokratskog fronta u Crnoj Gori – aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića i poslanika Milana Kneževića, predsjednika Demokratske narodne partije, člana sadašnje vladajuće koalicije.

Dvojica državljana Crne Gore su prvostepenom presudom osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, ali je Apelacioni sud naknadno donio odluku da im se treba ponovo suditi.

Katnić je u proteklih dva i po mjeseca koliko je u pritvoru, prema riječima njegove porodice i prijatelja, štrajkovao glađu, tvrdeći da je žrtva političkog progona po nalogu Kneževića i Mandića.