U Crnoj Gori mnogi se suočavaju sa svakodnevnim izazovima visokih cijena zakupa stambenih prostora, što ih primorava na stalnu borbu za skromnu egzistenciju. Mjesečne kirije su dostigle vrtoglave visine, naročito u urbanim centrima poput Podgorice, što čini život podstanara sve težim.

Portal 24kroz7 je u prethodnom periodu sproveo onlajn anketu u kojoj je pitao građane i građanke Crne Gore kako uspijevaju da pri visokim cijenama pokriju sve mjesečne troškove i održe finansijsku stabilnost.

Odgovorilo je oko 1650 osoba. Najveći broj, njih 530 ili oko 32 odsto, odgovorilo je da se snalazi tako što pozajmljuje novac sredinom ili krajem mjeseca. Oko 25 odsto (402) kazalo je da kupuje samo ono što im zaista treba, a oko 20 odsto (322 osobe) da radi dodatno i prodaje nepotrebne stvari. Oko 13 odsto građana i građanki (210) kupuje na rate i bira jeftinije namirnice.

,,Svaki mjesec je izazov. Poslije plaćanja rente, jedva mi ostaje dovoljno za hranu, komunalije i druge osnovne potrebe”, kaže Jovana, mlada učiteljica iz Podgorice. Njeni planovi za budućnost, da štedi za kupovinu vlastitog stana, sada joj djeluju kao daleki san.

Slično iskustvo dijeli i Marko, student politikologije na Fakultetu političkih nauka koji paralelno radi i na recepciji jednog hotela, koji se zbog visokih cijena stanova odlučio na zajednički život sa cimerom. “Zajednički život je jedini način da smanjimo troškove. Ipak, i dalje moramo pažljivo planirati svaki cent”, kaže on i objašnjava kako su dodatni poslovi i rad vikendom postali nužnost za mnoge mlade ljude kako bi mogli izdržati mjesečne troškove.

Roditelji sa djecom suočavaju se sa još većim izazovima. Jedna samohrana majka dvoje djece za portal 24kroz7 kaže da se osjeća iscrpljeno. ,,Kao da radim samo za kiriju. Sve ostalo mora da trpi, od školskih aktivnosti za djecu do najosnovnijih potreba”, objašnjava ona.

Najveće kirije u Crnoj Gori su na primorju, pa tako recimo u Budvi kreću se i do nekoliko hiljada eura. U Podgorici jednosobni “luks” stanovi u prosjeku do 50 kvadrata mjesečno koštaju od 550 do 650 eura. Za dvosobne treba izdvojiti od 700 pa i više, dok se garsonjere sada izdaju i za po 300 eura. Cijene zakupa nešto su jeftinije na sjeveru.

Prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT, prosječna plata u aprilu 2024. iznosila je 828 eura.

Iako visoke cijene zakupa predstavljaju veliki izazov, mnogi građani i građanke Crne Gore nalaze načine da prežive. Dodatni poslovi, zajednički život sa cimerima i rigorozna štednja postali su svakodnevica. Ipak, ostaje pitanje koliko dugo će moći da izdrže ovaj pritisak i kakva je perspektiva za budućnost u Crnoj Gori.

Minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT, u decembru 2023. bila je 830 eura. Izdaci za hranu i bezalkoholna pića u istom periodu iznosili su 382 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 447 eura.

Krajem prošle godine su u Centru za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI) pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG) izračunali da je četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori sa djecom školskog uzrasta potrebno najmanje 1 850 eura za normalan život. Oni su se na obračun sindikalne potrošačke korpe odlučili zbog, kako je to tada saopštila zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović, nezadovoljstva podacima MONSTAT-a, koji je decenijama obračunavao minimalnu potrošačku korpu koja važi u ratnim vremenima.

Oni su došli do podataka na osnovu ankete na reprezentativnom uzorku od 1 563 ispitanika u periodu od 26. oktobra do 20. novembra 2023. godine. ,,Od ukupnog broja ispitanika 1,5 odsto ima mjesečni prihod od 300 eura, 5,6 odsto ispitanika između 300 i 500 eura, 35,6 odsto između 500 i hiljadu eura, dok 35 odsto, prima između hiljadu i hiljadu i po eura, a primanja iznad hiljadu i po eura ima 22,3 odsto”, naveli su tada iz USSCG i kazali da je 78,4 odsto ispitanika prijavilo povremeni ili redovni dodatni posao.

Svako treće domaćinstvo je izjavilo da im za hranu treba 600 eura mjesečno, a uporedna analiza cijena iz tri najveća trgovačka lanca pokazala je 580 eura.

Sindikalna potrošačka korpa USSCG obuhvatala je 130 proizvoda, plus troškove rente koji su izračunati na 350 eura, a podrazumijevaju ili stanarinu ili ratu za stambeni kredit. Četvrtina domaćinstava izjavila je da nema rentu ili kredit. Troškovi tekućeg održavanja domaćinstva mjesečno su tada iznosili 100 eura, računi za struju, vodu, čistoću, internet i televiziju, obnovu kućanskih aparata i namještaja 220 eura, javnog prevoza 120 eura, odjeće 100 eura, lične higijene i kućne apoteke 130 eura, kulture i obrazovanja 100 eura, dok je oko 73 odsto ispitanika izjavilo da u ovu svrhu izdvaja po 50 eura. Za rekreaciju je bilo potrebno izdvojiti 70 eura.

Ove brojke su sada vjerovatno i veće.

Šta država radi da poboljša životni standard građana

Iako se Vlada Crne Gore hvališe sa pričom o uspjehu svoje kampanje za suzbijanje inflacije, cijene u supermarketima pokazuju građanima i građankama koliko je to daleko od realnosti.

Portal 24kroz7 već je pisao o tome da su cijene voća i povrća sada veće nego tokom prethodnih nedjelja, a da se doručak za dvoje u lokalu srednje klase ne može naći za manje od 16 eura.

Iz Fidelity consulting-a nedavno su saopštili da u prva četiri mjeseca Crna Gora bilježi pad broj noćenja stranih turista i u kolektivnom i u individualnom smještaju od 16 odsto.

Ovo su podaci koji bi trebalo da zabrinu nadležne, prvenstveno Vladu Crne Gore koja treba da sprovodi odgovornu ekonomsku politiku. Međutim, umjesto toga, nude lažna obećanja i ne interesuju se kako žive građani i građanke i kako da se riješe ovi ekonomski problemi.

Premijer Milojko Spajić u martu je najavio da će prosječne plate u Crnoj Gori biti hiljadu eura do kraja 2024. Ne brine ga godišnja stopa inflacije koja je u aprilu 2024. u odnosu na april 2023. u Crnoj Gori bila 5,4 odsto – drastično veća u odnosu na prosječnu godišnju inflaciju u zemljama Evropske unije (EU) koja iznosi 2,6 odsto.

Nedavno je objavljen i Izvještaj o sreći u svijetu za 2024. godinu. Od 143 zemlje koje su njime obuhvaćene, Crna Gora se nalazi na 76. mjestu po sreći njenih stanovnika u različitim fazama života.