Tokom 2023. Crna Gora zabilježila najveći ekonomski rast u regionu, javni dug je opao, smanjen je deficit tekućeg račun, stopa zaposlenosti dostigla dosadašnji maksimalum i napravljen je značajan napredak ka zelenoj tranziciji, istaknuto je tokom prezentacije redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Ekonomski rast Crne Gore nakon pandemije bio je u prosjeku 8,5 odsto u periodu 2021-2023., dok se u toku ove godine očekuje rast od 3,4 odsto, kazao je ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Milan Lakićević.

On je istakao da je stopa zaposlenosti dostigla novi maksimum, dok je nezaposlenost dostigla najniži nivo tokom 2023.

Naveo je da očekuju da će rast tokom naredne godine biti oko 2,8 odsto.

Dodao je da je tempo smanjenja siromaštva u opadanju te da je usporila i inflacija, te da je sada vođena cijenama obuće, odjeće, troškovima stanovanja…

Nekvalitetni krediti su u Crnoj Gori kako je kazao Lakićević, i dalje na najvišem nivou u odnosu na region.

Lakićević je rekao da je javni dug opao ali postoji ranjivost, s obzirom da u naredne dvije godine dolazi do naplate dijela dugova.

Pojasnio je da se ekonomski rast na Zapadnom Balkanu vratio na stope prije pandemije, da su rast zaposlenosti i pad siromaštva usporili ali da je potreban osnažujući rast. Pojasnio je da su se smanjili deficiti tekućeg računa.

Službenik za operacije Svjetske banke Denis Mesihović je naveo da se očekuje ekonomski rast u toku ove godine, te da očekuju da će se nivo rasta u 2025. vratiti na nivoe prije pandemije koronavirusa.

Pojasnio je da je Zapadni Balkan prošao niz šokova posljednjih godina ali da blagi optimizam uliva novi plan rasta Evropske unije.

Naveo je da skraćenje čekanja na granicama i unapređenje platnog prometa takođe utiče na rast.

Mesihović je kao neke od rizika naveo inflaciju, migracije, političke nestabilnosti.

Konsultant za Svjetsku banku Mustafa Čopelj osvrnuo se na gradove Zapadnog Balkana, pru čemu je naveo da su gradovi u regionu mali, rijetki i sve manji.

Istakao je da glavni gradovi čine veći dio BDP-a, da su centri stanovanja i zaposlenosti…

Naveo je i da je Crna Gora napravila značajan napredak ka zelenoj tranziciji.

Ekonomski rast je, navedeno je, zabilježen na čitavom Zapadnom Balkanu, kao posljedica toga jeste rast zainteresovanosti EU za Zapadni Balkan.

Svjetska banka u Podgorici predstavlja redovni ekonomski izvještaj za zemlje Zapadnog Balkana.

Izvještaj se odnosi na nedavna ekonomska kretanja u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Izvještaj predstavljaju službenik za operacije Svjetske banke, Denis Mesihović, i ekonomista SB za Crnu Goru, Milan Lakićević.

24kroz7