Debata između aktuelnog predsjednika i bivšeg predsjednika SAD razotkrila je značajnu razliku, kada je reč o opštem utisku, prenosi Politika.

Debata kandidata za predsjednika SAD pokazala je sve izazove sa kojima se Džozef Bajden suočava kako bi uvjerio glasače u svoju sposobnost da vodi državu, dok je Donald Tramp nastojao da iskoristi slabosti svog protivnika bez pribjegavanja svojim ranijim napadačkim tehnikama, ocenjuje se u analizi Instituta za politiku i ekonomiju Jugoistočne Evrope (IPESE).

Kako se dodaje, debata između aktuelnog predsjednika i bivšeg predsjednika SAD je razotkrila značajnu razliku, kada je riječ o opštem utisku. Dok se Bajden često mučio da jasno artikuliše svoje stavove, Tramp se uzdržao od svoje uobičajene agresivne taktike, navodi Institut.

Bajden je djelovao promuklo i ponekad nerazumljivo, naročito se saplićući kada je citirao statistike i zakone, rijetko dižući glas da bi istakao važne poruke, ocenjuje IPESE i dodaje da je ovo bio prvi put u istoriji da se aktuelni predsjednik SAD suočio sa bivšim predsjednikom u ovom formatu.

U isto vrijeme, ovo je i prva debata na kojoj učestvuju od 2020. godine, Bajden se u dosadašnjoj kampanji nije suočio sa ozbiljnim izazovom za nominaciju unutar svoje partije, dok je Donald Tramp preskočio sve debate koje je u toku kampanje organizovala Republikanska partija. Kada nije govorio, Bajden je stajao zamrznut iza svoje govornice, otvorenih usta i ne trepćući dugo vremena.

Tramp se uzdržao od svoje uobičajene agresivne taktike, kako bi izbjegao negativnu reakciju iz njegovih prethodnih nastupa.

Ali dobar dio javnosti, kao i deo kolega među demokratama, posle debate je postavilo pitanje da li je Bajden idealan kandidat ili bi trebalo da se povuče, ističe IPESE.

Kako navode, to bi, međutim, prema zakonskim procedurama išlo dosta teško, jer je pitanje da li bi se nova eventualna kandidatura, glasanje i zamjena, realizovali do novembra kada su izbori.

Procjene su da bi u blizu 40 država to bilo gotovo neizvodljivo do novembra.

IPESE navodi da je ovo bila najranije zakazana predsjednička debata u istoriji SAD, pošto debate između kandidata obično počinju u septembru ili početkom oktobra.

Interesantno je, navodi IPESE, da je Tramp govorio 40 minuta i 12 sekundi, a Bajden 35 minuta i 41 sekundu.

Na pitanje ko je odnio pobjedu, čak ni demokrate, kao ni potpredsjednica Kamala Haris, nijesu mogle da kažu da je Bajden trijumfovao u debati, ali oni koji su kritičari obojice, kažu da ni Tramp nije baš briljirao i da televizijska “pobjeda” ne znači nužno pobjedu i na izborima.

Anketa koju je sproveo CNN pokazala je da je Tramp pobijedio Bajdena i to sa značajnom razlikom – 67 odsto gledalaca smatralo je da je Tramp pobijedio, u poređenju sa 33 procenata onih koji su vjerovali da je Bajden izašao kao pobjednik.

Najosetljiviji komentari su bili u bezbjednosnim pitanjima pa su Trampove optužbe da će Bajden uvesti Ameriku u Treći svjetski rat ostavile planetarnu strepnju.

Govorilo se o inflaciji koja predstavlja kritičnu tačku za mnoge američke glasače.

Bajden je okrivio Trampa za trenutne ekonomske izazove, navodeći da ono što je SAD morala da uradi jeste da pokuša da vrati stvari na svoje mjesto.

Tramp je, nasuprot tome, veličao svoja ekonomska dostignuća, pripisavši sebi zasluge za snažnu ekonomiju prije nego što je pandemija udarila.

Abortus je, takođe, bio jedna od glavnih tema.

Tramp, koji je imenovao tri sudije Vrhovnog suda koje su imale ključnu ulogu u poništavanju odluke Rou protiv Vejda (proces u kojem je Vrhovni sud SAD donio presudu kojom je zakon Teksasa koji je zabranjivao abortus stavljen van snage kao neustavan), ponovio je svoj stav da regulaciju abortusa treba prepustiti državama.

Izjavio je da neće blokirati pristup tabletama za abortus i podržao je izuzetke za silovanje, incest i opasnost po život majke.

Bajden je, s druge strane, ponovo potvrdio svoju posvećenost vraćanju odluke Roe protiv Vejda, navodeći da će ako bude izabran, vratiti “Rou protiv Vejda”.

Međutim, njegov odgovor je bio pomalo konfuzan, dajući Trampu priliku da temu skrene na zločine koje su počinili migranti.

Imigracione politike bile su, očekivano, tema velikog okršaja kandidata.

Bajden je branio svoja nezabilježena dostignuća u graničnoj bezbjednosti, iako su njegova objašnjenja često bila nerazumljiva i pretrpana statistikama i nepotrebnim zakonodavnim detaljima.

Tramp je otvoreno napao Bajdenovu imigracionu politiku, tvrdeći da je ona dovela do povećanja stope kriminala, tvrdeći da Amerikanci trenutno žive u leglu pacova i da oni ubijaju ljude .

IPESE navodi da je, kako je prenio AP, tim predsjednika Bajdena otkrio je da se predsjednik bori sa prehladom i da ga boli grlo. Alarm za demokrate oglasio se u trenutku kada je Bajden počeo da govori promuklim glasom.

Samo nekoliko minuta nakon početka debate, pokušao je da odbrani svoj ekonomski rezultat, a onda pogrešno naveo koliko je njegova administracija snizila cijene insulina.

Nenamerno je iznio neuspjelo povlačenje iz Avganistana i više puta je brkao “milijardu” i “milion”, što ga je držalo u defanzivi tokom većeg dijela debate.

Tramp je kritikovao Bajdenovo vođenje rata u Ukrajini, tvrdeći da do istog ne bi došlo da je on bio predsjednik i osudio pomoć koja je data Kijevu, dok je Bajden naglasio da su Trampovi postupci ohrabrili Putina i ugrozili međunarodnu stabilnost.

Ponavljajući svoje uobičajeno poricanje izbornih procesa, navodeći da bi prihvatio rezultate izbora 2024. ako budu “fer i zakoniti”, Tramp je uspio da zadrži mir.

U jednom trenutku je izjavio da zaista ne zna šta je mislio Bajden na kraju rečenice.

– Mislim da ni on ne zna šta je rekao – kazao je on ističući Bajdenove probleme, bez napada i ruganja. Kako su primijetili analitičari Rojtersa, navodi IPESE, Bajden je bivao sve bolji kako je debata odmicala, u jednom trenutku sjajno iskoristivši Trampovu krivičnu presudu.

-Jedina osoba na ovoj sceni koja je osuđena za zločin je čovjek u koga trenutno gledam – rekao je mirno.

Umjesto da postavi kurs i narativ sljedeće faze predsjedničke kampanje, Bajdenov klimav nastup ponovo je podstakao strahove među demokratama da 80-ogodišnjak čija su mentalna oštrina i fizička spremnost bili glavna zabrinutost birača oko njegovog povratka u Bijelu kuću, možda neće moći da vodi kampanju do novembra.

Tramp je, takođe, imao svojih grešaka, koje su se uglavnom odnosile na istinitost tvrdnji koje iznosi.

On je ponovio svoju odbranu demonstranata od 6. januara, održavši poduži govor protiv osuda stotina njegovih pristalica koji su upali na Kapitol da ponište rezultate izbora 2020.

Kada su ga više puta pitali da li bi prihvatio rezultate izbora bez obzira na pobjednika, Tramp je izbjegavao direktan odgovor, na kraju je rekao da će to učiniti “ako izbori budu fer i slobodni”. Oba kandidata su pristala na još jednu debatu prije predsjedničkih izbora 2024. godine.

Sljedeća debata, čiji je domaćin ABC bice 10. septembra, biće ključna jer oba kandidata imaju za cilj da učvrste svoje pozicije uoči izbora.