Predsjednik borda direktora Regionalnog vodovoda – Crnogorsko primorje Zoran Lakušić za portal 24kroz7 istakao je da ova kompanija svakodnevno radi na tome da se u potpunosti prestane sa eksploatacijom pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače, kako bi se unaprijedio cjelokupan sistem vodosnabdijevanja na primorju Crne Gore.

On navodi da je “šljunkarska mafija“ u dobrom dijelu zaustavljena, zahvaljujući reakcijama prethodne vlade, nadležnih državnih organa, nevladinog sektora i Regionalnog vodovoda.

Lakušić je na čelu ove kompanije od aprila prethodne godine.

-Na čelu ste kompanije koja snabdijeva crnogorsko primorje pijaćom vodom. Kako ocjenjujete stanje u Regionalnom vodovodu danas? Da li će ovo ljeto proći bez problema?

Regionalni vodovod u ovom trenutku se suočava sa brojnim izazovima. Još uvijek nijesu prestali pritisci na ugrožavanje uže zone sanitarne zaštite, pa se u poslednje vrijeme uočavaju aktivnosti nelegalnih eksploatatora u koritu rijeke Morače.

Pritisci na državne organe koji su nadležni za izdavanje dozvola i rješenja, da se dozvoli gradnja industrijskih objekata u trećoj zoni sanitarne zaštite sve je veća. Druga i treća zona su sve više na udaru industrijskih postrojenja kao što su asfaltne baze i betonjerke koje mogu ugroziti površinske i podzmene vode, riječne tokove, izdašnost i kvalitet vode izvorišta Bolje Sestre.

Takođe, potrebno je ukazati na sve prisutnije izjave, pa i od strane pojedinih ministara da Regionalni vodovod nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljne količine vode i da će se tražiti alternativna rješenja. Takve izjave pokazuju da je nedovoljno shvaćeno mjesto i uloga Regionalnog vodovoda u cjelokupnom sistemu vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, čiji je on neraskidivi dio i nameću potrebu njihovog detaljnijeg i ozbiljnijeg sagledavanja.

Prije svega treba istaći da je smanjena izdašnost izvorišta posljedica nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka i neadekvatnog odgovora države na ovaj veoma veliki izazov, odnosno na višegodišnje apele Regionalnog vodovoda da se zaustave nelegalne aktivnosti, koje su na kraju dovele do ekocida u koritu rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

– Da li je akcija zaustavljanja “šljunkarske mafije” gotova i kako je ona do sada uticala na izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre?

Tokom prošle godine “šljunkarska mafija” je u dobrom dijelu zaustavljena, odlučnom reakcijom Vlade, nadležnih državnih organa, nevladinog sektora i Regionalog vodovoda. Ali i dalje je prisutna nelegalna eksploatacija pijeska i šljunka, u poslednjih nekoliko mjeseci, što ukazuje da je krajnji rezultat ovog opšteg društvenog stanja takav da se pljačka na obali Morače nastavila i da institucije ne rade svoj posao. Veoma sam razočaran nedostatkom podrške i efikasnosti institucija u borbi protiv pljačke prirodnih resursa, korupcije ili nepoštovanje zakona.

Nažalost, pokazalo se da ovaj tip borbe nije dugoročno održiv i da dok god ne dobijemo institucije oslobođene od korupcije, ali i podržane sredstvima da se bore protiv ovog kriminala stvari će se vraćati na isto. Bitka za zaštitu prirode i borba protiv eko kriminala uvijek je teška, ali je bitno istrajati i boriti se za ono u šta vjerujete. Potrebno je da se pritisak i javna svijest o ovim pitanjima i dalje održava, kako bi se osiguralo da institucije budu odgovorne i djelotvorne.

– Kako napreduje sanacija devastiranog korita rijeke Morače?

Sanacija devastiranog korita rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite zahtijeva koordinaciju i saradnju različitih institucija, stručnjaka i relevantnih aktera. Ovako složeni procesi zahtijevaju pažljivo planiranje i implementaciju mjera kako bi se očuvala prirodna sredina i kvalitet života u tom području. Važno je da se pristupi na sistemski način kako bi se postigao dugoročni pozitivan uticaj na okolinu. Stanje rijeke Morače u ovom području je, nažalost, dosta loše zbog višedecenijske nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, kao i drugih vrsta zagađenja.

U proteklim godinama, posebno od februara 2023. godine, sprovedene su značajne akcije i projekti usmjereni ka obnovi i revitalizaciji korita rijeke Morače. Ove inicijative obuhvataju širok spektar aktivnosti, uključujući intenzivno čišćenje korita, postavljanje pojačanog nadzora, revitalizaciju obala, te podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja rijeke Morače.

Snažan fokus na čišćenje korita rijeke Morače od otpada doprinosi poboljšanju kvaliteta vode i očuvanju prirodne flore i faune. Osim toga, intenziviran nadzor pruža dodatnu sigurnost za okolinu, dok revitalizacija obale će omogućiti stvaranje prijatnih prostora za rekreaciju i odmor građana.

Kroz edukativne kampanje i aktivnosti, javnost je potrebno upoznati o očuvanju rijeke Morače kao vitalnog prirodnog resursa i za buduće generacije. Ove inicijative predstavljaju korak naprijed ka održivom upravljanju vodnim resursima i boljoj zaštiti okoline. Nastavak ovih napora će sigurno doprinijeti poboljšanju stanja rijeke Morače i njene okoline.

Osim inicijativa Regionalnog vodovoda, i druge institucije države Crne Gore imaju u svojoj agendi sanaciju korita Morače u zoni uticaja na izvorište Bolje Sestre, kao i nevladin sektor.

– Kakve rezultate u razvijanju Regionalnog vodovoda možemo očekivati u ovoj godini?

Očekivani dalji napredak u razvoju Regionalnog vodovoda donosi brojne benefite za državu, dodatno poboljšavajući kvalitet života stanovnika i doprinoseći očuvanju okoline. Povećanje kapaciteta za distribuciju vode i poboljšanje infrastrukture vodovoda su ključni koraci ka osiguravanju boljeg i pouzdanijeg snabdijevanje vodom za sve korisnike.

Sprovedene mjere za očuvanje vodnih resursa i zaštite okoline su takođe od velike važnosti za dugoročnu održivost vodovoda i zaštite prirode. Briga o kvalitetu vode, sprečavanje zagađenja i primjena odgovornih pristupa upravljanju vodenim resursima su ključni u zaštiti vodnih ekosistema i ljudskog zdravlja.

Nastavak investicija i projekata u oblasti vodovoda pokazuje našu predanost unapređenju infrastrukture, zaštiti okoline i osiguranju vodosnabdijevanja za buduće generacije. Svaki korak ka održivijem korištenju vodenih resursa je od suštinskog značaja, stoga je naša inicijativa za dalji razvoj Regionalnog vodovoda vrijedna i važna za cijelu državu. Zajedno možemo graditi bolju budućnost sa zdravom vodom i očuvanom prirodom.

Ova godina biće izazovna u oblasti zaštite zona sanitarne zaštite. Fokus će biti na uklanjanju objekata i mehanizacije koji su koriste za nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska, kao i na sprječavanju odlaganja otpada u te zone. Takođe, planirano je obezbjeđivanje objekata, kao i stručno usavršavanje zaposlenih radi efikasnijeg sprovođenja mjera zaštite životne sredine. Ove aktivnosti su od ključnog značaja za očuvanje prirodnih resursa i očuvanje životne sredine za buduće generacije.

-Da li možemo očekivati nove projekte u Regionalnom vodovodu u cilju poboljšanja vodosnabdijevanja promorja? Kakvi bi to projekti bili?

Kako je vodosnabdijevanje jedna od ključnih infrastrukturnih oblasti za održavanje kvaliteta života građana na primorju, Regionalni vodovod priprema nove stateške razvojne projekte u cilju unaprjeđenja vodosnabdijevanja.

Razvoj novih strateških projekata za unaprjeđenje vodosnabdijevanja je ključan za očuvanje kvaliteta života građana na primorju. Kroz te projekte, Regionalni vodovod će biti u mogućnosti da kontinuirano unaprjeđuje svoje usluge, povećava efikasnost sistema vodosnabdijevanja i osigura adekvatno snabdijevanje vodom stanovništva i turističke privrede.

Radujemo se budućim projektima koji će rezultirati poboljšanjem kvaliteta života građana na primorju i stvaranjem održivog sistema vodosnabdijevanja.

Važan korak u unaprjeđenju vodosnabdijevanja na crnogorskom primorju, koji će direktno doprinijeti boljem kvalitetu života građana i turističke privrede je izgradnja postrojenja prečišćavanje vode za dodatnih 500 l/s za crnogorsko primorje koji ima potencijal da značajno poveća kapacitet vodosnabdijevanja i osigura stabilnost snabdijevanja vodom u budućnosti.

Izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre predstavlja ključni projekat za očuvanje kvaliteta voda i zaštitu izvorišta, što je od presudnog značaja za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja.

Nastavak izgradnje cjevovoda Lastva Grbaljska – Tivat će omogućiti poboljšano povezivanje različitih područja i efikasniji transport vode, dok će digitalizacija procesa upravljanja regionalnim vodovodnim sistemom donijeti modernizaciju i efikasnost u vođenju sistema.

Projekti vezani za proizvodnju električne energije korišćenjem potencijala sistema cjevovoda i solarnih izvora, unaprjeđivanje sistema kvaliteta vode, uspostavljanje savremene laboratorije i centra za video nadzor svih objekata, kao i unaprjeđenje informacionog sistema, su ključni koraci ka stvaranju održivog, modernog i efikasnog sistema vodosnabdijevanja.

Jedan dio projekata će biti realizovan kroz IPA programe, kao što su nastavak projekta CROSSWATER+, Aqua projekat – koji se odnosi na obnovu i proširenje monitoring stanica u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre, uz izradu prekograničnih studija o površinskoj i podzemnoj vodi i SA Resilijent projekat koji se odnosi na dalje istaraživanje izvorišta Bolje Sestre, unaprjeđenje hidrantske mreže i pristupnih saobraćajnica na objektima regionalnog vodovodnog sistema.

Budući da je voda neophodan resurs za život, važno je ulagati u njeno održivo korišćenje i upravljanje radi bolje budućnosti svih koji se oslanjaju na vodne resurse.

Zaštita javnog interesa, odgovornost prema građanima primorskih opština, Vladi i Državi Crnoj Gori su ključni principi politike Odbora direktora Regionalnog vodovoda koji se beskompromisno sprovode. Ovi principi podrazumijevaju posvećenost obezbjeđivanju adekvatnih, sigurnih i kvalitetnih usluga vodosnabdijevanja za sve korisnike, kao i transparentnost u radu i odlučivanju.

24kroz7