Klimatske promjene su stvarna i neosporna prijetnja cijeloj našoj civilizaciji. Efekti su već vidljivi i biće katastrofalni ako ne reagujemo sada. Danas, 23. marta se obeležava svjetski dan meteorologije. Tema ove godine je „Na prvoj liniji klimatskih akcija“.

Najtoplija godina u istoriji bila je 2023. sa srednjom globalnom temperaturom oko 1.45 stepeni iznad prosjeka u odnosu na period od 1850 do 1900. godine. Ovo je u velikoj mjeri posljedica kombinacije klimatskih promjena izazvanih ljudskim aktivnostima i El Ninja, prirodnog fenomena.

U atmsoferi su zarobljeni rekordne količine gasova staklene bašte. Rastuće temperature prate još ekstremniji događaji – toplotni talasi, poplave, suše, šumski požari, tropski cikloni, pa čak i jaki zimski talasi.

Toplota okeana je takođe rekordna. Zagrijevanje se ubrzalo i očekuje se da će se nastaviti stotinama, pa čak i hiljadama godina. Porast nivoa mora dramatično se ubrzao, predstavljajući sve veću prijetnju obalskom stanovništvu.

Iz Svjetske meteorološke organizacije kažu da nema vremena za gubljenje, ali da i dalje ima nade da ljudi zaustave globalno zagrijevanje. To znači da moramo da napravimo drastična smanjenja emitovanja gasova staklene bašte koji zadržavaju toplotu u atmosferi. Sastavni dio ovoga je postepeno ukidanje upotrebe zagađujućih fosilnih goriva i prelazak na čistije izvore energije.

Ima li nade da je moguće zaustaviti globalno zagrijevanje?

Nadu nam daje primjer obnove ozonskom omotača.

Ozonski omotač, koji štiti od štetnih sunčevih UV zraka, je na putu da se oporavi zahvaljujući najuspješnijem ugovoru o zaštiti životne sredine na svijetu – Montrealskom protokolu – i postepenom ukidanju hemikalija koje uništavaju ozon.

Ovo postavlja pozitivan presedan za klimatske akcije i nadu za budućnost.

U septembru ove godine će se održati Samit budučnosti. Ova globalna akcija danas je ključna jer će oblikovati budućnost naše planete.

Izvor: RTCG