U intervjuu za portal 24kroz7 direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), Vladimir Martinović, govorio je o izazovima sa kojim se suočavaju Nacionalni parkovi Crne Gore poput poplava, krivolova i klimatskih promjena, njihovom strateškom fokusiranju na zaštitu biodiverziteta, unaprjeđenju turističke ponude koja je specijalizovana za zaštićena područja, borbu protiv nelegalnih aktivnosti, te o važnosti očuvanja najznačajnijih prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenih područja za današnje i buduće generacije.

 1. Na koji način planirate da dodatno obogatite iskustvo posjetilaca crnogorskih nacionalnih parkova?

Nacionalni parkovi Crne Gore pružaju najljepše prostore za odmor u zdravoj životnoj sredini i zaštićenoj prirodi, a posjetiocima je na raspolaganju raznovrsna turistička ponuda.

Jedno od ključnih strateških opredjeljenja JPNPCG je unaprjeđenje prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora crnogorskih parkova na principima održivosti i u skladu sa dobrim praksama razvijenih evropskih parkova.

Osmišljavanjem i formiranjem novih turističkih proizvoda i promocijom njihovih vrijednosti i ljepota, zaštićena područja privlače sve veći broj kako domaćih tako i međunarodnih posjetilaca.

Isto tako, zahvaljujući dobroj saradnji sa nadležnim institucijama, lokalnim upravama i preduzetnicima, kontinuiranoj saradnji sa turističkom privredom, ali i promocijom nacionalnih parkova na međunarodnim turističkim sajmovima, povećano je interesovanje posjetilaca za prirodne vrijednosti zaštićenih područja i turističku ponudu koja se zasniva na aktivnom odmoru. Tako već u predsezoni bilježimo porast broja posjetilaca. Do sredine aprila parkove je posjetilo više od 37 hiljada turista, što je za oko 18 odsto više nego 2023. godine.

Istovremeno, sa rastom posjećenosti, važno je osigurati održivo upravljanje zaštićenim područjima kako bi se sačuvao biodiverzitet i osiguralo da turizam ne utiče negativno na ekosisteme i resurse, na čemu predano radimo.

U narednom planskom periodu pažnju ćemo usmjeriti na osmišljavanje organizovanih programa obilazaka parkova, izradu studije prihvatnih kapaciteta za najfrekventnije lokacije, u skladu sa smjernicama zaštite prirode na osnovu kojih će se razviti mehanizmi praćenja i regulisanja broja posjetilaca.

 2. Koji su najveći izazovi sa kojima se Nacionalni parkovi Crne Gore suočavaju danas i kako se nosite sa njima? 

Izazovi sa kojima se suočavaju danas zaštićena područja u svijetu su brojni i nijesu mimoišli ni naše nacionalne parkove, posebno oni izazvani prirodnim faktorima, kao što su poplave u priobalju Skadarskog jezera i uticaj klimatskih promjena na biodiverzitet zaštićenih područja. Moram istaći da upravo ovi izazovi, u najvećoj mjeri, prevazilaze nadležnosti Javnog preduzeća. Svakako, nastojimo da u kontinuitetu i u čvrstoj saradnji sa nadležnim institucijama i nevladinim sektorom doprinesemo njihovom suzbijanju.

Takođe, jedan od izazova sa kojim se susreće JPNPCG jeste zaštita prostora nacionalnih parkova, kako stručna, tako i fizička. U okviru fizičke zaštite prostora izdvajamo dva višedecenijska problema, kao što su krivolov i sječa koji, u najvećoj mjeri, predstavljaju posljedicu neodgovornog djelovanja pojedinaca koji prirodne resurse nacionalih parkova koriste na način da stiču nezakonitu korist na uštrb ukupne društvene zajednice.

Kada je riječ o stručnoj zaštiti prostora nacionalih parkova, izazovi koji se pojavljuju, odnose se prevashodno na monitoring prirodnih vrijednosti, definisanje i sprovođenje najboljih mjera, kako bi se adekvatno odgovorilo na negativne pojave u prirodi kojima se ugrožava biodiverzitet, kao što su sušenje šuma, pojava požara, poplava, erozije i širenje invazivnih vrsta.

Imajući u vidu način finansiranja NPCG, takođe se kao poseban izazov pred ovo Javno preduzeće postavlja i održavanje finansijske stabilnosti, uz maksimalnu pažnju na sprovođenje programskih aktivnosti koja se odnose na stručnu zaštitu biodiverziteta, unaprjeđenje i promociju turističke ponude zasnovane na održivom razvoju, kako bi se najvrijedniji prostori sačuvali za sadašnje i buduće generacije.

Svjesni da Crna Gora i njena zaštićena prirodna područja moraju snažnije da se odupru ekološkim izazovima, ističem da Javno preduzeće u kontinuitetu, kako samostalno, tako i u saradnji sa svim ključnim subjektima, intezivno kreira uslove kako bi se u svim segmentima upravljanja prostorima nacionalnih parkova, pa i u ovom segmentu, postigli što bolji rezultati.

3. Kako vidite ulogu nacionalnih parkova u očuvanju bioraznolikosti i održivom razvoju?

Javno preduzeće koje upravlja prostorima nacionalnih parkova predstavlja kompleksan sistem koji ima za cilj zaštitu, očuvanje i promociju njihovih najznačajnijih vrijednosti. Zaštita biodiverziteta ogleda su u očuvanju flore i faune i postojećih ekosistema na prostoru nacionalnih parkova. U svim nacionalnim parkovima, vrši se monitoring flore, faune i vegetacije nacionalno i međunarodno značajnih, rijetkih, ugroženih i endemskih vrsta i staništa. Na osnovu rezultata monitoringa definiše se stanje i eventualni pritisci na vrste, staništa i ekosisteme, kao i zaključci o eventualnoj primjeni upravljačkih i konzervacionih mjera na određenom prostoru nacionalnog parka.

Imajući u vidu da se najveći broj aktivnosti kada je u pitanju praćenje stanja biodiverziteta realizuje u višegodišnjem periodu, godišnjim programima upravljanja definisan je konkretan način kroz koji se realizuje svaka aktivnost u programskoj godini, kao i indikatori realizacije programske aktivnosti na godišnjem nivou. U tom pravcu, želim da istaknem značaj saradnje svih subjekata u ukupnom sistemu zaštite prirode, javnog i nevladinog sektora i međunarodnih partnera, u cilju očuvanja zaštićene prirode i suočavanja sa složenim izazovima koji narušavaju ekološke komponente NPCG.

4. Na koje sve načine lokalne zajednice mogu da pomognu Nacionalnim parkovima Crne Gore u upravljanju, ali i podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirode?

JPNPCG ima proaktivan pristup kada je u pitanju saradnja sa lokalnim zajednicama, gdje se kroz socio-ekonomske forume razmatraju sva važna pitanja koja se odnose na upravljanje NPCG. U tom smislu, lokalne zajednice učestvuju u donošenju odluka od značaja za upravljanje zaštićenim područjem kojem pripadaju. Isto tako, u saradnji sa nevladinim sektorom, JPNPCG realizuje aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti javnosti o značaju zaštite prirode. Organizuju se akcije čišćenja i uređenja prostora, odlaganja otpada na za to predviđenim mjestima, kao i zajedničke aktivnosti u cilju promocije kulturnih i tradicionalnih vrijednosti zaštićenih područja.

Pored već tradicionalnih manifestacija koje se organizuju na prostorima NPCG, izdvojio bih i Manifestaciju „Dani NPCG“, koja je, već, po drugi put organizovana u Tržnom centru „Big Fashion” u Podgorici. Tokom dva dana u aprilu svi zainteresovani posjetioci bili su u prilici da se informišu o turističkoj ponudi, kao i da na izložbenim štandovima vide i kupe ručno rađene predmete i proizvode lokalnih proizvođača i upoznaju se sa vještinama i umjećima lokalnih zajednica sa prostora parkova.

5. Kako sarađujete s drugim organizacijama i državnim organima kako bi se očuvali nacionalni parkovi? Možete li nam navesti neke primjere? 

Za adekvatno očuvanje prostora NPCG svakako je potrebno angažovanje svih institucija sistema, pri čemu ukazujemo da JPNPCG ostvaruje veoma dobru saradnju sa nadležnim institucijama, u prvom redu ministarstvima, Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine, inspekcijskim organima, Upravom policije, lokalnim upravama, Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO) i lokalnim turističkim organizacijama, kao i NVO sektorom.

Takođe, želim da istaknem saradnju sa obrazovnim ustanovama gdje se najmlađi članovi društva kroz edukativne radionice upoznaju sa vrijednostima i načinom očuvanja prostora NPCG.

U cilju pripreme i realizacije turističke sezone Nacionalni parkovi imaju koordinirane aktivnosti sa NTO i lokalnim turističkim organizacijama. Te aktivnosti su vezane za zajedničku promociju prirodnih i kulturnih vrijednosti na međunarodnim turističkim sajmovima. Isto tako, Nacionalni parkovi imaju intezivnu saradnju sa nevladinim organizacijama iz oblasti zaštite biodiverziteta i prirode generalno.

Imajući u vidu značaj primjene evropskih standarda i iskustva razvijenijih sistema, ukazao bih da smo uložili napore ka unaprjeđenju saradnje sa međunarodnim organizacijama i institucijama, posebno sa Svjetskom unijom za zaštitu prirode i Evropskom federacijom nacionalnih parkova (EUROPARC), kao i da planiramo ostvarivanje čvršće saradnje sa Evropskom asocijacijom rendžera (ERF).

Važna je saradnja i sa svim drugim društveno odgovornim subjektima koji žele da doprinesu razvoju i zaštiti prirode. Od novijih partnerstava, ističem saradnju sa “Crnogorskom komercijalnom bankom” u cilju stvaranja povoljnosti za nabavku godišnjih ulaznica i privlačenja domaćih posjetilaca. Naime, uz online kupovinu godišnje ulaznice na sajtu NPCG i plaćanjem “CKB Visa” karticama, građani ostvaruju povrat novca od 50 odsto, pa neograničene mogućnosti istraživanja i odmora u najljepšim predjelima Crne Gore, posjetioci mogu ostvariti za svega 6,75 eura. CKB i JPNPCG kroz kampanju „Uživajmo zajedno u ljepotama Crne Gore“ žele da podstaknu online kupovinu kao jednu od ekološki prihvatljivih vidova kupovine.  Godišnje ulaznice za nacionalne parkove omogućavaju posjetiocima da tokom kalendarske godine neograničen broj puta posjete Durmitor, Biogradsku goru, Lovćen, Skadarsko jezero, Prokletije.

 5. Kako se borite protiv ilegalnih aktivnosti poput ilegalnog ribolova, krivolova i ilegalne sječe drveća u nacionalnim parkovima?

Službe zaštite NPCG svakodnevno preduzimaju aktivnosti u cilju zaštite prostora NPCG i suzbijanja nezakonitih aktivnosti. Nadzornici parkova su na terenu 24/7, svim raspoloživim ljudskim i materijalnim kapacitetima vrše kontrolu prostora i sve slučajeve nelegalnih radnji procesuiraju prema nadležnim institucijama. Svakako da su prilikom obavljanja ovih aktivnosti uključeni i drugi državni organi koji nam pružaju značajnu podršku, u prvom redu inspekcijske službe, službenici Uprave policije, kao i savjesni građani koji se na odgovoran način odnose prema prirodnim dobrima NPCG.

Ovom prilikom podsjetio bih da JPNPCG od 15. marta do 15. maja sprovodi kampanju pod nazivom „Stop krivolovu“, koja ima za cilj podizanje svijesti građana o štetnosti nezakonitog izlova ribe i važnosti očuvanja ribljeg fonda u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, zahvaljujući kojoj postižemo više nego dobre rezultate u očuvanju ovog akvatorijuma.

Na sprječavanju krivolova i svih drugih oblika nezakonitih aktivnosti intezivno radimo kako bi iskorijenili loše prakse nelegalnog izlova ribe u NP Skadarsko jezero koje su se decenijama tolerisale. Rezultati rada su na terenu vidljivi i najbolji pokazatelj je značajno smanjen broj nezakonitih aktivnosti koje registrujemo na području parka. Pored toga posebno nas raduje što imamo podrušku sportskih i privrednih ribolovaca što govori da radimo dobar posao na terenu. Podsjetio bih da je Prijestonica Cetinje proteklog mjeseca donirala vozilo Nacionalnom parku Lovćen, u cilju obezbjeđivanja zaštite prostora i unaprjeđenja rada zaposlenih, što će značajno uticati na efikasnost u radu službi ovog parka.

7. Kako se prilagođavate klimatskim promjenama i koje strategije primjenjujete kako biste zaštitili ekosisteme unutar nacionalnih parkova? Da li ste tu primijetili neke negativne trendove? 

Crna Gora na putu zatvaranja Poglavlja 27, možda i najizazovnijeg poglavlja prilikom pristupanja Evropskoj uniji, suočava se sa nizom ekoloških izazova. S tim u vezi, JPNPCG, uprkos izazovima, čvrsto je opredijeljeno da pruži svoj maksimalni doprinos u unaprjeđivanju sistema zaštite, a naročito u kontekstu preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

U skladu sa programskim aktivnostima, na područjima nacionalnih parkova vrši se monitoring i analiza stanja biljnih vrsta koje se nalaze na listama Habitat direktive i Bernske konvencije, analiza dijagnostičkih vrsta na potencijalnim Natura 2000 staništima, monitoring invazivnih vrsta, monitoring i praćenje zdravstvenog stanja šuma, monitoring dnevnih leptira, ihtiofaune, herpetofaune, ptica grabljivica u NP Durmitor, monitoring i primjena konzervatorskih mjera na očuvanju kudravog pelikana, praćenje stanja indikatorskih vrsta ptica na Skadarskom jezeru, monitoring slijepih miševa i primjena konzervatorskih mjera za očuvanje njihovih populacija, te monitoring krupnih sisara i utvrđivanje njihovih koridora.

Klimatske promjene su globalni fenomen koji može imati značajan uticaj na biodiverzitet NPCG.  Promjene u temperaturi, padavinama i drugim klimatskim faktorima mogu dovesti do promjena u raspodjeli vrsta, migracijama, kao i ugrožavanju ekosistema. Tako su terenska istraživanja flore u 2023. godini, za period april – oktobar prošle godine, ukazala na sve veću prisutnost različitih invazivnih vrsta sa tendencijom daljeg širenja unutar Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Dominantno se šire u ruralnim i drugim narušenim staništima, što je jedan od pokazatelja da klimatske promjene imaju uticaj na biodiverzitet ovog područja.

Pojava sušenja šuma registrovana je u NP Prokletije, pri čemu je uticaj klimatskih promjena, svakako, jedan od ključnih. Crna Gora je jedna od rijetkih država u Evropi koja se može pohvaliti prisustvom samoniklih smrčevih šuma. Ipak, klimatske promjene, koje svi vidimo i osjećamo, stvaraju uslove koje dovode do prenamnožavanja insekta potkornjaka koji dodatno dovode do sušenja stabala na ovom području. S tim u vezi, Nacionalni parkovi realizuju aktivnosti kao što su nabavka feromonskih klopki i feromona, intezivnijih monitoringa terena, edukacija i razmjena iskustava, a sve u cilju smanjenja i saniranja štete i očuvanja kako smrčevih šuma tako i ukupnog biodiverziteta i pejzažnih vrijednosti Parkova.

Takođe, kroz apliciranje za različite projekte pokušavamo unaprijediti sistem zaštite nacionalnih parkova, ali i raditi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja zaštićenih područja. Kroz kampanju “Green Prepaid/Telekom Tourist” i saradnju sa kompanijom “Crnogorski Telekom” radićemo na zaštiti šuma u našem najmlađem nacionalnom parku – Prokletijama, gdje smo procijenili da je prioritetno djelovati. Predviđeno je da kroz ovu kampanju, koja traje od aprila do kraja oktobra, od svakog prodatog turističkog pripejd paketa, “Crnogorski Telekom” će donirati Nacionalnim parkovima iznos od 0,15 eura.

Isto tako, Nacionalni parkovi Crne Gore na ovim temama rade i kroz više od deset različitih međunarodnih projekata.

8. Koje su vaše dugoročne strategije za finansijsku održivost Nacionalnih parkova Crne Gore?

Pet nacionalnih parka čini oko osam odsto teritorije Crne Gore i predstavlja turistički najatraktivnija područja i ekološki najočuvanije prirodne rezervate. Turizam u nacionalnim parkovima je ključna privredna aktivnost kojom se generišu prihodi za održivo poslovanje i održivi razvoj. Zaštita prostora predstavlja temelj razvoja turizma u NPCG.

U razvojnim dokumentima Vlade Crne Gore nacionalni parkovi su prepoznati kao značajan potencijal za razvoj svih vidova turizma. Shodno Strategiji razvoja turizma Crne Gore sa akcionim planom do 2025.godine, nacionalni parkovi su prostorno i funkcionalno kategorisani u različite turističke zone i klastere. Tako NP Lovćen i NP Skadarsko jezero pripadaju središnjem regionu, dok su podzone NP Prokletije, NP Biogradska gora i NP Durmitor klasifikovani prostorno u sjeverni turistički region (klaster). Ovi regioni, a naročito sjeverni, zbog primarnog bogatstva nacionalnih parkova predstavljaju destinacije visokog kvaliteta doživljaja prirode.

Strateško opredjeljenje JPNPCG je podsticanje valorizacije prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora crnogorskih parkova na principima održivosti, i u skladu sa dobrim praksama razvijenih evropskih parkova. Što se tiče strategije u smislu razvoja, JPNPCG će se usmjeriti na “outdoor” aktivnosti kao i razvoju turističkih ponuda koje su specijalizovane za zaštićena područja.

Naša obaveza i misija su da čuvamo najznačajnije prirodne i kulturne vrijednosti zaštićenih područja za današnje i buduće generacije. To je proces koji zahtijeva ulaganja u stručne i kadrovske kapacitete i značajna finansijska sredstva, ali, prije svega, podršku svakog člana naše društvene zajednice.

S obzirom na kontinuirani rast broja posjeta zaštićenim područjima posljednjih godina,  očekujemo da će uz dosadašnju podršku (subvencije od strane državnog budžeta) NPCG generisati dovoljan broj prihoda koji će pokriti tekuće rashode, ali i značajno unaprijediti uslove za rad i akumulirati sredstva za sopstvena veća ulaganja na prostoru NPCG i njihove zaštite. Napominjem da je značajan dio sredstava u 2023. godini usmjeren na povećanje zarada zaposlenih, koji su sve do kraja 2022. godine bili među najnižim u državi.