Ugrožena prava Roma – ko i zašto pravi podjele?

Nesporna je činjenica da živimo u XXI vijeku – doba u kojem vladaju principi slobode, demokratije, jednakosti prava i ravnopravnosti polova. Međutim, svjedoci smo raznih dešavanja koja nam, na našu žalost, ostavljaju dovoljno prostora da razmislimo koliko se ti principi vrednuju i poštuju u našem društvu.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, položaj Roma u Crnoj Gori je izuzetno težak. Naime, procjenjuje se da je stopa siromaštva romske populacije skoro pet puta veća od nacionalne stope siromaštva, što znači da gotovo svaka druga romska porodica u Crnoj Gori živi u najtežim uslovima života.

Romkinje – mitovi i stvarnost

O mitovima i predrasudama koje se odnose uopšte na romsku populaciju, a posebno na Romkinje upoznati smo još u samom djetinjstvu. Time se na neki način ove predrasude i stereotipi ukorijenjuju i postaju ustaljeni u jednom društvu.

“Kad se Ciga zaželi medenih kolača, on pošalje Ciganku u selo da vrača”, stih je dječije pjesme koja na dobar način prikazuje mitove o Romkinjama, ali i njihov stvarni položaj društvene marginalizovanosti, rodne i društvene diskriminacije, kao i potčinjenosti muškom dijelu populacije.

Otežavajuća okolnost jeste činjenica da Romkinje “trpe” dvostruku diskriminaciju. Na jednoj strani, one su odbačene i potlačene od strane muškog dijela romske populacije, vezane su za dom i privatnu sferu. Rijetko koja žena ove populacije ima mogućnost obrazovanja, rada i svih onih dobara koje ima ženska populacija. Pored toga, na drugoj strani ove žene bivaju diskriminisane od strane većinske populacije i društva u kojem žive.
Dobronamjerni mitovi, vezuju se uglavnom na igru, ples, slobodu i erotiku.
Stvarnost je ipak, mnogo udaljenija i od samih mitova. Romkinje se prvenstveno, od djetinjstva suočavaju s nepravdom i nemogućnošću ostarivanja prava na slobodu, jednakost, nediskriminaciju… Od romske žene, očekuje se apsolutna poslušnost autoriteta. U djetinjstvu oca, a kasnije i muža. One mogu ostvariti uvažavanje i veću poziciju u romskim zajednicama samo u poznim godinama.

Diskriminacija Romkinja unutar romske zajednice – od nevine djevojčice do žrtve trgovine ljudima

Jedan od ključnih problema sa kojim se suočavaju Romkinje jeste i diskriminacija i nepoštovanje osnovnih prava i sloboda u okviru romske zajednice. Iako u njima važi pravilo da su muškarci ti koji izdržavaju porodicu pa samim tim predstavljaju i glave porodice, to u praksi i nije baš tako. Doprinos romske žene je mnogo značajniji, jer je ona ta koja snosi teret svakodnevnih porodičnih potreba i kjučni je izvor za obezbjeđenje prihoda. Uprkos iznijetim činjenicama, Romkinje imaju malo ili nimalo prava na donošenje ključnih odluka, čak ni onih koje se odnose na njihov sopstveni život i ličnost.

Svjedoci smo da su u Crnoj Gori Romkinje i dalje žrtve prinudnih udaja. U nemogućnosti da priušte osnovne uslove za život, roditelji maloljetnih djevojčica prodaju svoju djecu, kako bi zaradili novac.

Naselje Konik – mjesto odakle sve počinje

U Podgoričkom naselju Konik, takve situacije nisu rijetke – događaj od juče zaintrigirao je javnost. Naime, maloljetna djevojčica uspjela je pobjeći uoči neželjene svadbe, a svoj slučaj prijavila je Upravi policije. Na svu sreću, osoba optužena za krivično djelo otmica i pokušaj trgovine ljudima uhapšena je, a djevojčica zbrinuta u Skloništu za maloljetnike.

Priča malene djevojčice budi različite emocije kod ljudi – od bijesa do radosti jer je uspjela da izbjegne neželjenu udaju. Njena hrabrost ostaće upamćena i poslužiće kao opomena za svu djecu njenog uzrasta – o ovome ne smije da se ćuti.

Postavlja se pitanje – GDJE SU INSTITUCIJE ?

Iako mnoge izjave funkcionera vlasti o ugroženosti Roma u Crnoj Gori djeluju optimistično, realnost je ipak nešto drugačija. Problematika ovog pitanja poteže se već dugi niz godina, a institucije države i dalje ne preuzimaju stvar u svoje ruke. Za razliku od socijalnih institucija, u Crnoj Gori su otvoreni razni NVO sektori koji se bave ovim pitanjima, kao što su: Nacionalni savjet Roma i Egipćana, NVO „Bjelogorac“ i drugi.

Ne ćuti, prijavi ! Trgovina ljudima, nasilje u porodici, zlostavljanje i diskriminacija imaju zajedničku adresu – pozivom na besplatne brojeve ili odlaskom u policiju prijavite slučaj. Upravo Vaš poziv može spasiti nekom život.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nijesu nužno i stavovi redakcije 24kroz7